Tin momento den bida kaminda ku bo ta puntra: ken a pone fundeshi pa loke nos tin awe? Den nos entusiasmo di awe, den e “Blue Wave” ku nos ta bibando ta bon pa kita un momentu i focus riba un otro tipo di héroe: nos atletanan di ayera.
Nan no tabatin e fasilidatnan di awe. No tabatin spònser grandi, no tabatin asina tantu kobertura. Pero nan tabatin un kos: amor pa pais i determinashon.
Weganan Sentroamerikano i di Karibe: e promé pasonan (1946)
Durante e di ocho edishon di Weganan Olímpiko realisá na Paris na aña 1924 a nase e idea pa krea “Weganan Deportivo Sentro Amerikano i di Karibe”. E promé tres edishon tabata solamente Sentroamerikano. Cuba, México i Guatemala, durante Weganan Olímpiko na aña 1924 a disidí di krea un evento mas chikí ku ta reuní atletanan di e área kada 4 aña. Asina ei dos aña despues (1926) e promé Weganan Sentroamerikano i di Karibe a tuma lugá na México.
Na 1946, Antia Hulandes a partisipá pa promé biaha na Weganan Sentroamerikano i di Karibe. No tabata simplemente un biahe.Tabata un mishon.
Biaha, organisá, tur kos tabata mas difísil. Pero asina mes, nos atletanan a bai representá nos bandera ku orguyo.
Den atletismo, baseball, natashon, yudo, esgrima i otro ramo di deporte, nan a laga mira ku nos no tabata simplemente partisipante nos tabata kompetidor di bèrdat.
E weganan akí te awor, ta e weganan regional mas bieu na mundu.
Ya den nos promé partisipashon (1946) i 1959 region a sa ku nos tei, ora ku den atletismo Eduardo Adriana a logra oro i den 1950 i 1954 el a logra plata, pushando bala di heru. Lambertus Rebel tambe a logra oro den 1962 pushando bala di heru i den disko Rebel a optené plata na 1962.
Den esgrima (sabel, spada i florèt) tambe nos tabata super eksitoso, ganando medaya di oro, plata i bròns, ku partisipashon di entre otro Jan Boutmy, Christian Engels, Nicolas Hilhorst, Ida Vinck, Anton Jessurun, Mike Hellement, Henry da Silva, Mirna Anselma.
Algu ku mi no ta komprondé, ta kon un pais, ku tabata asina dominante de kategoria di peso den weganan Sentroamerikano i di Karibe, awor akí no ta hasi kasi nada mas na e deporte ei. E kategoria akí tabata esun mas dominante pa nos, Kòrsou, Antia Hulandes ku nòmbernan grandi manera: Marcel Betrian, Hector Curiel, Lorenzo Dalnoot, Rudy Monk, Fortunato Rijna, Wilhelm Cornet, Eduardo Adriana, ku a kibra i establesé rekòr tras di rekòr.
Nos no mester lubidá aña di hazaña di Roberto “Chikí” Lindeborg, ku den aña 1970 a gana 4 medaya di oro i tur kuater tabata rekòr tambe rekòr nobo pa Weganan Sentroamerikano i di Karibe. Algun di nos, ainda ta kòrda e hòki primitivo tras di stadion di Ref, kaminda nos atletanan tabata train pa e deporte akí. Na aña 1970, e ekipo di peso a regresá Kòrsou ku 17 medaya, 7 di oro i 10 di plata.
Nos ekipo polo-akuátiko a gana medaya di oro i plata den añanan 1946 i 1950 respektivamente. Beisbòl a gana bròns (1982) i plata na 1986.
Den tiru Yvette Lopez ta optené plata na 1986 i bròns den 1990.
Den yudo Jaime Felipa ta gana oro na 1974 i plata na 1978.
Nos ekipo di futbòl ta gana bròns na 1946, plata na 1959-1966 i 1970 i oro (1950 i 1962).
Ekipo di sòftbòl (maskulino) ta gana oro na 1978 i esun femenino ta gana bròns na 1974
Weganan Panamerikano: un esenario mas grandi (1955)
Na 1955 Antia Hulandes ta partisipá pa promé biaha na Weganan Panamerikano. Esaki ta un konfederashon Panamerikano, un kompetensia pa amatùr kada 4 aña pa atletanan di Amérika nort, sentral i sur.
Aki, e nivel tabata mas haltu. Kompetensia di henter Amérika. Aki tambe nos atletanan a mustra karakter, kurashi i determinashon. Nan a demostrá ku komo isla chikí nos por ta grandi.
Den e weganan akí e deporte peso a resultá atrobe komo e ramo di deporte mas destaká pa Antia Hulandes i ku mesun eksponentenan ku a presentá den Weganan Sentroamerikano i di Karibe. Te 1991 e ramo di deporte peso tabata e kategoria di deporte ku atrobe tabatin e kosecha di medaya mas haltu.
Ta konosí tambe e lucha ku semper delegashon di peso mester a hiba pa representá nan pais den eksterior. Hopi biaha nan mes mester a pèrkurá pa nan unifòrm i diferente di nan no tabata haña nan salario si nan bai kompetí den eksterior.
Por último, Roberto “Chikí” Lindeborg na 1972 ta empatá ku e hapones M. Ueki na di 3 lugá na kampeonato mundial na Peru, pero ta pèrdè e puesto akí, pa motibu ku e tabata mas pisá ku e hapones. Den 1972 Chikí Lindeborg a yega na puesto no 7 di mundu.
Dokumentashon: un lucha!
E problema mas grandi ku nos tin awe ta: nos historia no ta kompletu. Nos atletanan, hopi di nan no tei mas i ningun kaminda tin dokumentashon di nan presentashon. Atletanan no tin detaye di nan propio prestashonnan. Organisashonnan a disparsé. Archivonan a pèrdè.
P’esei, trabou di hendenan manera dr.Valdemar Marcha i Rein Persaud ta di masha importansia. Nan a kompilá, nan a investigá, nan a traha pa nos no pèrdè tur kos.Pero ainda falta. Nos historia ta un pùzel i ainda falta pida basta grandi. Ta p’esei e dokumentashon akí ta yega te 1991 i asta den esaki falta pidanan ainda.
Hazaña, desepshon i triunfo
Si bo bai lesa bèk, bo ta mira algu interesante:
- Tabatin deporte kaminda nos a dominá
- Tabatin atleta ku a yega nivel haltu
- Tabatin momentu ku te awe no a ripití
Pero tambe:
- tabatin desepshon
- tabatin sakrifisio grandi
- tabatin lucha ku no tur hende a mira
E lidernan di e tempu ei, coach, organisadó a hasi sakrifisio personal pa yuda nos atletanan yega nan meta.
Nos ta biba den un tempu di gloria, pero gloria no a kuminsá awe. Gloria a kuminsá den stadionnan chikí, den hòki tras di stadion di Rif, den bida di hende ku a kere i a sakrifiká pa i den nan ramo di deporte.
Material usá: Historia di Futbòl di Kòrsou – 1921 – 2006. (Valdemar Marcha(ed.)
100 aña di futbòl organisá na Kòrsou: resúmen di kada aña 1921-2021 – E komienso – Albùm di potrèt- Valdemar Marcha(ed.) – Guia di Deporte 1991 – Volúmen 4: “Nos Grandinan den Deporte”- Desèmber 1991-Antia Hulandes 45 aña de deporte regional. Fundashon Guia pa Deporte – outor Rein Persaud.

Hopi great. Mi tabata gosa mira dosente nan Harry da Silva i Anton Jesurun na edat grandi praktikando escrima.
No lubida riba Jossy Flores entre e hisadónan di peso. E tambe a poné rékòrt den e kategoría “Press”.
Maynard tin muchu mas, preo no ta tur por menshoná
Tremendo ….. atrobe. Keda nutri ns ku historianan di ns pasado asina briljante. Nn no por bai pêrdi. Ns mester balora ns hendenan mas. Ku tur e poko rekursonan i limitashonnan, toch mira kon lew ns a yega semper. Proud YDK.
Tremendo
Un artikulo ku ta toka bo kurason. Nos tin tendensia pa selebrá e gloria di awe, pero nos ta lubidá esnan ku a habri kaminda ku hopi sakrifisio i poko rekurso. Danki pa pone lus riba nos atletanan di antaño manera Roberto “Chikí” Lindeborg i tantu otro ku a luta pa pone Kòrsou i Antia Hulandes riba mapa deportivo. Historia no por keda den olvido. Dokumentashon di nos pasado ta esencial pa nos muchanan sa riba kua lomba nan ta para awe. Tremendo trabou Percy, sigui mantene nos memoria kolektivo bibu. 👏🏽🇨🇼
Nos tabat’ei kaba!