Laman ta duna, laman ta tuma(2)

24 Nov, 2023

Manera mi a menshoná den mi promé artíkulo, Laman ta duna i laman ta tuma (1), ku nabegashon tabata ardu mayó pa Boneiru, mester a sigui i buska mas medio di transporte pa por a konektá Boneiru ku sobra di mundu.Tur loke ku nan kome, bebe, traha, ta ku barku esakinan tabata yega Boneiru.Ta via laman tabata abastesé supermerkadonan i otro tiendanan di Boneiru. Hopi biaha for di Kòrsou òf usando Kòrsou komo hùp logístiko.

Tempu ku a saka Niagara for di sirkulashon, a nasé mesora un problema grandi pa loke tabata trata transporte di merkansia entre islanan ABC, por pensa aki riba e tempu ei Cambes, sigaria Richmond, Caballero ets. serbes Amstel, ariña di Continental Milling ets. Amstel so tabata transportá 3 te 10 mil kaha di serbes pa Aruba. A remplasá Niagara ku “Con Brio”, pero esaki tabata mas doló di kabes ku algu otro. Despues a kuminsá temporalmente transportá merkansia ku fèri, pero akshon di sindikatonan a pone un fin na esaki.

Fèri

Historia di Fèri entre Kòrsou, Aruba, Boneiru i Venezuela, ta un ku a konosé masha hopi buèlta mes. Na 1973 Fèri Almirante Luis Brion a kuminsá nabegá entre islanan ABC i Venezuela. Tambe tabatin e fèri “Is;a de Coche”. Tráfiko di hende tabata esun ku mas a benefisiá di e trepnan akí. Regata di Boneiru, Dragrace na Aruba i Kòrsou, karting, biaha pa Venezuela pa bai kumpra kos, ekskurshon di gruponan entre islanan tabata frekuente. Pero tambe tabatin bastante iregularidat, transporte di droga (kaso grandi den korte di transporte di kokaina); kontrabanda di outo i otro merkansia i un kantidat di fayonan den organisashon di skema di ruta di Fèri. Na 1989 a stòp ku negoshi di Fèri Almirante Luis Brion. Darwin Gregg tambe un tempu tabatin un fèri ku tabata nabegá pa Boneiru, segun mi Krioyo Blue Fèri.

Famia De Jongh

Despues ku Niagara a sali for di sirkulashon, famia De Jongh a sigui ku transporte di hende i merkansia entre  islanan i tabata ku barkunan manera Isidel I + Isidel II i Isidel III ku nan tabata hasi esaki i Handelmaatschappij Kralendijk ku tabata nabegá ku e barku Debbie I + Debbie II. Un tempu tabatin tambe (1979) e fèri Mistic – Isle.

Historia di famia De Jongh den nabegashon ta bai basta bèk den tempu. Nan tabata sòru pa eksportashon di salu, karbon i sentebibu. Den dékada 50 nan ta lanta e kompania Isidel (nòmber tabata un kombinashon di dos yu muhé Ilse ku Edelda. Nan a kuminsá ku un barku i a amplia despues pa un di dos barku.

E empresa di famia de Jongh a krese bon i a pasa pa funda empresa Don Andres na 1986 i te awe e empresa ta bayendo bon, klaro ku su kontra tèmponan, pero esei nos konosé di diferente otro empresa.

Pero e famia a konosé kontratempu grandi tantu personal komo komersial. 25 Di yüli 1978 Isidel I a sali haf di Kòrsou kargá ku serbes i limonada rumbo pa Boneiru. Esei tabata e último biahe di Isidel I, ya ku e no a alkansá su destinashon nunka. Nunka mas a tende algu di e barku i di su tripulashon. Solamente un salbabida i un pida palu di e barku nan a haña na kosta di Kòrsou. E barku a somentá.Tabatin masha vershon,ku por tabata pirateria,e barku a senk,i ku e barku por tabata na Venezuela ets. Riba e barku tabatin 7 persona, entre nan un primu i un yu di De Jongh. Esaki tabata un tragedia, misterio grandi, ku te dia djawe no a resolvé.

Na 1991 F.D. Bòi Antoin a publiká un buki “E último biahe di Isidel I”, un relato di e Bonerianonan ku a bandoná nan kas un dia i nunka mas a regresá i ku a laga un bashí grandi atras.Dia 17 di aprel, 1985 korte den promé instansia a yega na konklushon, ku tripulante di e barku ei mester a muri.

Na 1986 a lanta Don Andres na honor di Andres de Jongh. Banda di Don Andres tin tambe Doña Luisa.Transporte di merkansia a bira muchu mas kompliká. Awor akí Don Andres ta un konsepto i un nòmber bon ankrá na Boneiru. Bo no por menshoná transporte marítimo, sin menshoná nòmber di Don Andres. Esei ta e balor agregá di Don Andres.

Potrèt Extra Boneiru

 

 

15 Comments

  1. German Gruber G. Sr.

    Hopi interesante tur dos relato.
    Komo dato kurioso mi a biaha ku mi outo den e último trip di Ferry Almirante Brion pa Kòrsou.
    Ami ku mi yu homber chikitu a bini Korsou for di la vela na final di dekada 80. Ainda mi no a establesé residensia na Kòrsou pero tabata bini ku hopi frekuensha. Nos a yega La Vela de Coro mainta, muchu trempan, wardando un hende pa yuda nos mi a sera konosí ku kapitan dje ferry i ela bisa nos “bai dal un keiru paso nos ta sali t’e atardi laat, no wori, mi ta reserva un bon luga pa bo”.
    Nos a jega na e ora plania embarká i sali pa Kòrsou. Llega mainta drenta Sta.Anabaai ku retraso paso e ferry tabata nabega muchu poko poko, hende abordo tabata komenta ku ferry tabata nabega ku un motor so.
    Nos tabata keda na kas di mi kompader Alex Alberto.
    Hecho ta ku e mesun dia serando anochi mi a sali keiru ku mi yu i band’i ocho’r pasá mi a para kumpra un juice pa mi yu na e snack grandi ku tin na skina den serkania di botika na Dr. Maalweg. Wardando mi pedido (nan tatin TV sende riba kanal 8 sin volume) mi a mira na televishin un hende ku parse kapitan di ferry ta papia. Tatin manera un aglomerashon ront di dje pero net e notisia a pasa.
    Su manisé mi a lanta ku e kos den mi kabes, m’a kue outo bai na terminal di ferry haña ku ferry tei ainda, e no a bai bek. Henter un bomboshi, partimentu di arepita, zundramento, en fin…mi a buska kapitan puntré kiko ta pasando…? E di ku mi… “Mi yu bai kue bo outo ku bo yu paso asina nos haña ok di outoridatnan lokal nos ta bai i bo outu lo keda akinan paso mi ta duda ku nos ta bini bek. M’a puntre dikon? E di… “Nan a kontrola e ferry i a haña 84 fayo. I mi sa ku doñonan no ta bai drecha e kos aki mas.
    Nos ta wardando un telex di gobiernu venezolano pa tuma e responsabilidat di e zarpe (kual ta kai riba puerto ku ta autorisa e zarpe of salida di e barku). Doño a hasié kaba pero Kòrsou no ta tuma karta di doño, nan ke un papel di gobiernu venezolano kaminda nan ta para responsabel pa laga e barku sali i nos ta wardando esei… asina e drenta nos ta hala kita… ke men hasi lihe pa bo outo no keda akinan.”
    Mi a hasi esei, sali na kareda pa Asterooidenweg, lanta mi yu, ruimop maleta atrobe i despues di a drumi apenas un anochi mi a yama Alex ayo bai i yega haf net prome ku nan a sera porta. Despues ferry Almirante Brion no a bini nunka mas te ku ela zink na Aruba.
    Djis un eksperiensia ku bo relato a ponemi korda riba dje.
    Danki. Felis wikent.

    Reply
    • percy.pinedo

      German danki pa bo aporte, ami tin hopi bon i grato rekuerdo ku fèri

      Reply
  2. Solange

    Na chiki mi tambe a jega di bai Bonaire ku Niagara, huntu ku mi wela defuntu ku a Nance na Bonairu, mi a marja mane nn ta bisa. Semper mi a keda Korda e biaghe ei

    Reply
  3. Jarmila Evertsz

    Danki pa komparti e bunita historia aki.recordar es vivir. Mi ruman mayo tbt traha polis na Boneiru anto tur siman su paña nan ta bini ku Isidel pa wordu laba i striká manda Boneiru bèk p’e. Dushi rekuerdo.

    Reply
    • Ralph Pereira

      Wauw , bèrdat un dushi rekuerdo.
      Mi tabata bai na chiki riba e baraku Nigaria entre Aruba i Kòrsou ku mi mayornan.Despues na aña 1977/ 78 mi tabata siña i biba na Aruba mi tabata bini ku ferry ku mi outo Honda Accord blanku nobis nobis ku plachi number di Aruba kore pasa den Bredestraat Punda broma.
      Pa anochi bai baila RR , Babalu i Macario Prodensia .
      Esta dushi rekuerdo.
      E transporte tatata kampion .

      Na aña 1991 sigun ami nos a bai ku henter nos tim di sòftbòl Bonsiru ku Si gun ami ku Don Andres.
      Dushi esperensia vooral ora di bai Bonairu.

      Reply
      • percy.pinedo

        Kier men bo tambe tin rekuerdonan grato di e biahenan akí?

        Reply
        • Frans Heiligers

          Bon dia PP. Na 1985 ami a bai ku boto riba trailer a bordo dibe barku Olav di Kòrsou pa Boneiru – i tres siman despues bèk pa kas. Olav tabata nabegá ku karga entre e islanan ABC. Su doñonan e tempu ei tabata Jimmy de la Fuente i Peter Creutzberg jr. Anto e último ferry entre Boneiru i Kòrsou tabata Chogogo di e komersiante Hulandes Tony Leynse. Esei a transportá partikularmente pasahero di 2001 pa 2005. E laman brutu entre Boneiru i (Klein) Kòrsou tabata un optákulo pave ferry ku nan a stòp kuné.

          Reply
          • percy.pinedo

            Great ku bo tambe a aportá na pida historia

  4. Lucille Trinidad

    Tremendo artikulo!

    Reply
      • DEIS A H Schermer

        Manera mi a mira foto di Isidel I mi memoria a bai na e fecha di 25 juli 1978 e dia ku e barku a bai perdi.
        E periodo ey mi tabata biba, traha y studia na Korsou.
        Ami y mi rumannan a kumpra un bunita wiegstoel pa manda Bonaire pa nos tata komo un regalo sorpresa.
        Mi ta korda ku e mainta ey mi a mara e stoel den baki di mi pickup Mazda 1000
        , bai college na UNA mainta pa despues hiba e stoel Isidel. Mi a jega un poko laat komo nan a bsrka tur kos kaba y mi mester a kore pura pura bai Douane pa regla e papel nan pa por embarka e stoel toch. Na ultimo ora nan a tuma toch e stoel na bordo y a mare bon mara riba dek. Mi a para mira nan los e barku, maniobra sali for di waf y sali for di bahia kohe rumbo pa Bonaire. Mi a sigi e barku den Pietermaai, Penstraat y Marie Pampoen. Na kaminda mi a topa un Boneriano y a dune un lift pa Brievengat y di eynan mi a sigi pa kas na unda mi a manda bisa mi mama ku e regalo ta na kaminda.
        Grandi tabata e sorpresa mainta ora notisianan a kuminda drenta ku Isidel I no a jega Bonaire.
        E stoel lastimamente nunka a jega su
        destino pero mas tristu ta ku ni e barku y su 7 tripulantenan te dia di awe ta perdi. Pas na nan restu

        Reply
        • percy.pinedo

          Un rekuerdo, no masha dushi, pero pida historia.

          Reply
  5. .

    Hopi bon Pipo.E kosnan aki ta historia . Ami tabata husa ferry Pedro Luis Brion pa vai Venezuela..Jega Coro koge un taxi bai Valencia of Caracas.Tempo bon pa hasi negoshi.tempo.Bolivar tabata duro 1 bolivar 40 cent di Korsou.Tabata kumpra auto,pick up,meubels.tambe tabata kumpra oro,zapato,panja,etc,etc hopi bon tempo..

    Reply
  6. Randall Rojer

    Bunita artikulo.

    Reply

Submit a Comment

Lo no publiká bo email. Áreanan rekerí tin e marka *

Komentario resien

  • Jean Chundro on “SOFT MELODY”!: “Defuntu sr.Mac Alberto tabata un “ brother “ pa ami. Den anja 70 Mac tabata sinta algun meter leu na…May 7, 16:19
  • Carlos Larmonie on “SOFT MELODY”!: “Asina tin mas personanan ku a lucha pa e ínhustisia sosial i laboral ku tabata i ta tumando luga ketu…May 5, 11:05
  • Natalie Samson on “SOFT MELODY”!: “Danki pa kompartí, esaki ta duna e lokual Percy a skirbi, un ttoke personal. Danki Percy.May 5, 07:59

Kategoria