Oochi ta plega, ma ta desu ta kohe!

No ta esnan ku ta grita mas duru ta peligroso sino e peliger mes ta skondi. Sapaté, na bo sapatu! Reginald V. Römer

1 Jun, 2024

Oochi konosí.

Maria i Margarita Dam, oochi kantadó di tambú di Banda Abou ku na edat di 86 aña a graba kasèt: Maria i Margarita den paranda. 9 piesa di tambú.

Linda i Joyce Douglas, oochi ku tambe tabata eksitoso den farándula i ku a graba sigur 4 disko. Bou di e kombinashon “Joyce en Linda” nan a duna diferente show i pa ami tabata semper difísil pa mi por a tene nan for di otro.

Bendishon

Dia 22 di aprel, den un tiru mi a bira opa 2 biaha, ku mi ñetunan Niah Rose i Noah Percy Pinedo. Klaro ku esaki a trese un alegria enorme den famia i pone mi bai bèk den tempu.

Nos famia na Mundu Nobo, di Pinedo – Kranwinkel tabata konsistí di 8 yu, 4 hòmber i 4 muhé. Dia ku mi a nase, mi pia oochi a muri na parto, ku ta hasi ami yu oochi. Marcel mi Ruman ta “desu” na Boneiru nan ta papia di doesoe, yu ku nase despues di oochi. Klaro ku ami ta na grandi mi a haña sa i mi mama a enfatisá esaki na vários okashon serka mi. Nunka ningun di mi rumannan a lanta esaki for di tera i niun di nan no a papia mas riba esaki. Te 22 di aprel 2024, na nasementu di mi ñetunan, ku mi ruman muhé mas grandi, Violeta a menshoná esaki atrobe. Echo ta, ku tantu den mi famia, komo den esundi e mama di Niah i Noah, di parti di su tata i su mama tin oochi den famia.

Kohementu di Barika

Segun etnologia di Kòrsou e “kohementu di barika” ta inherente na oochi i desu. “Kohementu di barika” ta enserá, ku e persona ku nan kue su barika ta sinti doló fuerte den su barika, ku si no aktua lihé i apropiá por tin morto komo konsekuensia. Desu tin e poder aki aparentemente mas fuerte ku oochi, ounke bo no ta tende esaki asina tantu.

Diferente investigashon ta mustra ku oochi tin relashon úniko i fuerte ku otro i hopi biaha ta sostené otro den tempu di tenshon i krísis, mas tin biaha ku mayornan mes ta hasi. Ora nan ta insigur nan ta buska otro mas tantu. I di otro banda esaki por krea un sorto di dependensia.

Na Kòrsou un señora a konta mi di un oochi, di kua nan dos tabata opuesto na otro: un ta kariñoso i amistoso, kaminda e otro tabata basta mala mucha i sin ku nes.

Segun Nicolaas van Meeteren den su buki “Volkskunde van Curaçao” ta bon pa evitá rumannan oochi i desu mas tantu posibel i tambe pa hasi tur posibel, pa nan no rabia ni pa ofendé nan, paso nan ta antipátiko, agresivo i difísil pa dil ku nan. Esaki ta sosodé na skol tambe, pasobra na kas ningun hende no ta tribi di hala nan atenshon te pa duna nan un bon hala di sota. Ta ku man di felpa ta trata nan, semper nan tin rason, ounke ku ta bisto ku nan no tin rason. Ta trata nan masha lif pa nan beis no daña. Parse tambe ku si un di nan kue bo barika, ta nan so por kita i stòp e doló ei tambe.

Síntomanan ora ku nan a kue un persona su barika ta, ku e ta sinti walmentu di stoma, doló fuerte den barika i kram. I aparentemente no ta tin ningun remedi òf yerba pa kura esaki i ta solamente esun ku a okashoná esaki por pasa man riba barika di e víktima pa kura esaki. Anto pa esun ku a okashoná e kohementu di barika, mester papia masha trankil i lif ku ne, paso papia brutu i ku violensia no ta yuda ku nada. Parse ku esun ku a okashoná e doló etc. no sa mes ku el a hasi esaki, pero ta e rabia ku e ta sinti ta pone ku esaki ta pasa, sin ku e ta ke esaki realmente.

Parse ku ora un pia di oochi tin problema i ta pleita, bo ta tende e ekspreshon “kuidou,ta oochi mi ta”,  i e oochinan mes tabatin miedu di e situashon aki ku kosnan por sosodé fuera di nan kontrol. Kièr men, konstantemente mester a tene kuenta, pa e oochinan no rabia, wak pa nan no bira yalurs, i bou di ningun sirkunstansia no por privilegiá esun riba e otro. Ora bo duna esun un kos, bo mester duna e otro tambe. Asta nan paña mester ta meskos i mesun koló. P’esei tambe e ekspreshon: “nan ta bisti oochi”.

Mester paga tinu tambe, pa un di e oochinan no haña un aksidente, pasobra si un di nan aksidentá i muri, bo por konta ku e otro tambe ta muri a konsekuensia di un aksidente. Na tur tres isla e superstishon aki tabata eksistí, pero parse ku na Boneiru e tabata de remate. Nicolaas van Meeteren den su buki  “Volkskunde van Curaçao” a duna diferente kuenta di loke aparentemente a sosodé na Boneiru i un di nan tabata ku un sùr a dal un pia oochi un wanta i mesora manera na stéreo e klas a grita :ata sùr ta yu oochi esei”.

Ni serka Nicolaas Van Meeteren, ni ningun otro kaminda mi a lesa ta di unda e diferente superstishonnan aki a sali. I parse ku na Haiti tambe tin e kreensia, ku oochi tin hopi poder. Na Kòrsou te asina leu ta serka Nicolaas van Meeteren i den Sambumbu i Karikari di Pader Paul Brenneker mi a lesa un ke otro.

Te asina leu ku mi sa, ni ami ni Marcel a kue ningun hende su barika.

17 Comments

  1. Ramses Trapenberg

    Doble P masha pabien ku un famia salú ku lo sigui krese. Yen di alegria, bondat y felisidad

    Reply
  2. Tamari Brunken

    Masha pabien ku boso ohochi.😍

    Reply
  3. Martha Wansing

    Masha pabien ku boso oochi. Segun mi e palabra Morocho ta di latin America, Venezuela sigur ta husa Morocho pa oochi.

    Reply
  4. Carlos Larmonie

    Otro relato hopi interesante i informativo! Thanks pa informa nos Percy!!

    Reply
  5. Frederik.L.Belliot

    Ta berdat,loke bo ta skibi,mi tambe a lanta tende mes un kos.Un kos si,mi no tabata sa ku a bo ta oochi,ku pia a muri.danki Pipo hopi bon.

    Reply
  6. Derrel A.W. Lourens (Deo).

    Hòpi bon historia Don Percy. Esaki a pone mi korda hopi kos ku mi grandi nan tabata papia di ohochi, dezu, kwementu di barika, etc. etc.

    Reply
  7. Ronny Winklaar

    Percy, djis un korekshon: Maria i Margaritha Dam tabata kantadó di tambú.

    Reply
  8. Christian Arich Peterson

    Promé Minister Miguel Pourier a siña mi, ku Desu, ta e úniko palabra den nos idioma, ku ta aparesé den niun otro idioma, (den kalke dialekto por ta, pero no den idioma).

    Den mi propio investigashon entre idiomanan konosí aki banda, mi a haña un palabra similar solamente in den Sranantongo.

    Reply
  9. Iris Martina-Koeyers

    Bunita historia. Es biaha aki di Ohochi. Asina ns a lanta tende semper. Si ta berdat, esey ta un otro kapitulo. Pero hopi leuk pa lesa ns kustumbernan. Den ns famia tambe tin ohochi. Semper ns a tende ku kada bula un generashon, lo bo bolbe haña ohochi den famia. Loke ta klop den ns kaso. Den ns kaso ns subrino nn no parse otro masha i kada un tin nn mes karakter. Esun gusta tenta i e otro ta mas serio. Ns tin primunan tame ohochi. Den ns kaso tur tbta tweeëig. Ora nn ta Eènëig tin mas paresido na aparensia i karakter. Danki pa bolbe trese otro topiko hopi interesante i masha Pabien ku boso Morochonan. Un palabra ku tambe ta uza pa Ohochi. Disfruta ku nn.

    Reply
    • Lucille Dolorita

      Percy danki pa e relato aki.
      Mi tambe a lanta tende di supuesto poder di ohochi i desú.
      Mi ta traha den kyido di grandinan. Den añanan 90 un habitante, e konosido otrobandista Antonio (Tonchi) de Mey a hasi e siguiente remarke: “Ma bon, bo’n ripara ku for di dia ku dòkternan a sa di apèndis niun ohochi ni desú no a kue baria di niun hende mas…”😂

      Reply
      • Raymond Navarro

        Great historia atrobe Percy.Danki pa komparti

        Reply
    • Raymond Navarro

      Great historia atrobe Percy.Danki pa komparti

      Reply
    • George Davelaar

      Mi mama deft a jega di kontami tur lokualnan tin skirbi den e artikulo nan aki,i grandinan semper a bisa berdat ku ohochinan i desu tin un poder hopi grandi.

      Reply
      • Conny Gaarie

        Otro topiko hopi interesante.
        Danki Percy

        Reply
  10. Normelyn

    Pabien, ku bo ñetunobo nan… nan ta tutu…
    Tempu mi tbt bai skol… berdat e asuntu di kue barika, tbt bin hopi dilanti, paso mi tbt den klas klas ku ohochi… anto ta dor di e kuementu di barik’ey… ma keda bon kunan😄😄

    Reply
  11. Avantia

    Otro tema interesante. Mi a siña algu nobo atrobe. Semper mi a hañe “overdreven” pa bisti oochi meskos pasó nan personalidatnan ta asina diferente dus nan lo ke bisti algu diferente tambe.
    Danki Percy!

    Reply

Submit a Comment

Lo no publiká bo email. Áreanan rekerí tin e marka *