Pa di dos parti mi a hasi e tono un tiki mas personal i tribí: no solamente e servisio, sino nos komo mucha di bario i kosnan ku nos tabata hasi. Mi no sa si ta bon pa konfesá tur kos. Pero ya tantu aña a pasa, mi ta kere ku e delitonan a vense. Skirbiendo promé parti di e artíkulo akí a pone mi kòrda asina tantu kos. No solamente e servisionan ku tabata drenta bario, pero tambe kon nos, komo mucha, tabata spera nan. I no semper ku bon intenshon.
Ora outo di Panaderia Isa tabata bin trese pan mardugá, òf ora nan tabata entrega lechi, yògùrt òf kalmèki na kas, no semper e produkto tabata yega su doño. Tin biaha un bisiña lo a pensa ku nan a lubid’é. Pero nos tabata sa mihó.
Bo ta kòrda kompader ku su garoshi di eiskrim, òf bùs di eiskrim ku su zonido karakterístiko. For di leu nos tabata tende ku e ta bin. E tempu ei no tabatin WhatsApp pa avisá ku eiskrim ta yegando den bario. No tabatin mester tampoko. Nos orea tabata na prim pa yegada di kompader. Pero kaminda tin mucha, tin mala mucha. I nos tabata sa kon pa tenta e bendedó, kon pa laga e para, kon pa hasié kere ku nos tin plaka, pa despues kore bai.

Awe mi ta hari ora mi kòrda e kosnan ei. E tempu ei probablemente e panadero, esun ku ta entregá lechi òf bendedó di eiskrim no tabata hari meskos ku nos. Laga mi mira kiko mas mi por konfesá sin hinka mi den problema.
Lechi, kuminda i salú na skol
Mi ta kòrda tambe un temporada ku na skol nos tabata haña vitamina i lechi. Na Mgr. Niewind nos mes tabata yuda parti vitamina den klas. Na 1966 tabatin un proyekto ku a proponé un kuminda konsistiendo di pan ku belèg, un apelsina i lechi pa muchanan di skol. Esaki ta mustra ku e glas di lechi òf vitamina ku nos a tuma sin pensa dos biaha e tempu ei, tabata parti di un debate hopi mas grandi tokante salú, pobresa, edukashon i oportunidat. Un tema ku te awe ta riba agènda di tur gobièrnu.
Pueblo no tabatin oloshi
Awe nos ta bibando mas hanshá i ora ta persiguiendo nos. Awe nos tin oloshi tur kaminda, riba telefòn, kòmpiuter, dash-board di outo, microwave i televishon. Pero tabatin un tempu ku ora públiko tabatin importansia. Gobièrnu i empresa tabatin oloshinan grandi na lugánan visibel. Kòrda na èrpòrt i tambe na kaminda di Montaña, kaminda bo mester a kita pa bai Choloma. Oloshi grandi indikando ora.
Si bo no ta por a mira(lesa) ora, tabatin un sirena ku tabata indiká bo ora di kuminsá traha, ora di kome i ora ku trabou a kaba. Tantu brantwer di Mundu Nobo, komo Isla tabatin un sirena ta pita, mainta, mèrdia i atardi 5or. Nan tabata forma parti di e ritmo di dia. Bo tabata tende ku dia tabata yegando na su final i ku komo mucha bo mester hasi lihé bai kas i prepará, pasobra papai tabata na kaminda pa kas.
Na Spritzer & Führmann su edifisio na Da Costa Gomezplein tabatin i ainda tin un kariòn, oloshi. E edifisio ta rekonosé komo patrimonio, i deskripshon ofisial di monumento. Tur hende ku a biba i tabata trafiká den Punda e tempu ei sa ku esaki no tabata solamente dekorashon. E zonido tabata anunsiá ora i e tabata parti di zonido di siudat,

Servisio tabata move
No tabata solamente awa ku tabata move den bario. Sine, biblioteka, banko i tambe kuido tabata move den bario.
Bùs di dentista, bùs di dòkter tabata bishitá nos na skol, pa kontrolá nos djente i pasa nos angua kontra kualke malesa. E filosofia tras di hopi di e servisionan ei tabata simpel: si pueblo no por yega na servisio, e servisio mester yega na pueblo. Esaki ta e parti ku mas a toka mi den e investigashon aki.
Pasobra awe nos tin mas teknologia, nos tin awa na kas, internèt, smartphone, streaming, banko digital, GPS i tur ora di mundu den nos saku. Pero nos a pèrdè algun imágen bunita tambe.

E trùk di awa di Chèmu ku nos ta kore su tras, sine-trùk ku ta drenta bario i hende ta sali ku nan stul, bibliobùs para dilanti di misa, banko ku ta drenta bario, e sirena ku ta pita, e kariòn ku ta anunsiá Punda ku un otro ora a pasa, telefòn públiko ku si bo tabatin suerte tabata funshoná. Nan tabata servisio. Pero mirando bèk, nan tabata mas ku servisio. Nan tabata parti di e manera ku nos a biba huntu. I kisas ta p’esei, despues di tantu aña, ainda nos por tende nan, mira nan i asta sinti nan den nos memoria. Nò, pasado no tabata mihó den tur sentido. I sigur no tur kos tabata grátis. Pero tabatin algu interesante den e manera ku algun servisio tabata organisá: pueblo no semper mester a bai buska servisio; servisio tambe tabata bai buska pueblo.
Laga nos bai bèk un ratu. No solamente komo nostalgia, pero pa kòrda un Kòrsou kaminda e palabra servisio tabatin, literalmente, wil bou di dje. Kisas den modernisashon tin un pregunta ku ta bon pa nos hasi: Servisio a bira mihó i serka di pueblo? Mi no ta kere ku nos mester trese sine-trùk, telefòn públiko òf trùk di awa bèk. Probablemente nò. Pero e prinsipio tras di nan sí ta balioso pa kòrda: un servisio no ta eksistí solamente pasobra tin un ofisina, un lokèt òf un institushon. E ta eksistí pa sirbi esun ku tin mester di dje. I kisas ta esei mi a kòrda ora e trùk di awa a bolbe drenta mi memoria.
Tabatin un tempu ku Kòrsou no solamente tabatin servisio. Kòrsou tabata bai serka su pueblo pa sirbié.
Material usá: Gedenkboek Landswatervoorzieningsdienst Nederlandse Antillen – 1928 – 1953- Amigoe 1954 i 1976 (Delpher).

Percy
Felis djasabra
Ba lubida nos oloshi bande “brandweer”
Sali wak Tenis na mundu nobo
Frei bou dje oloshi ei promé hiba e prenda kas😍
Awendia tin laboratorio ku ta duna e servisio di prik sanger te na bo kas👌
Antes Pastor tabata kana den bario kas pa kas I asina duna servisio di fe I puntra ku no tin mas yu na kaminda🙈
Dokter Di kas tabata bishita nan pashènt ku regularidat na kas.
E truk di pan a ponemi kòrda kon nos tabata subi kologa patras di e truk i de bes en
Kuando dal abou mahos riba kaya.
E maldat di kue bòter di yoghurt I kue pan di bisiña tabata keda resolvé ora bai konfesa na misa I despues resa dos tata I tres ave maria
Bo konsenshi ta keda liber te ora e truk di pan of yoghurt bolbe pasa den bario
Bon dia E tempunan aja muchanan tabata hasi kos di mala mucha i no di onbeschop Nos tabata warda e kompader ku su pick-up di eiskreim pasa i bula den su baki habri su freezer i kohe eiskrim i palu frieuw Un biaha ela kuminsa kore hopi duru i nos mestrer a bula for di e pick-up na skina di hanchi lastimando nos kurpa Na skol tambe algun alumno tabata warda ora e maestronan kambia di klas pa kohe e boter vitamina i partiele E tabatin un dushi smaak Ora e maestro ripara esak e ta pone hinter e klas na straf Brandweer di Steenrijk tambe tabata manda e sirena 5 or di atardi i nos tabata kore bai kas pasombra bo sabi ku djis bo tata ta jega kas i bo no por hunga mas riba kaja Awor aki berdat tur kos a kambia
Percy nechi. Pensa pa bundelnan digital. I bende komo booklet digital pa por sigui hasi e trabou.
Excelente tema nan ku ta laga nostalgia “Saudades”
Lamentavelmente hopi no a konosé ni lo konosé nunka mas, “Dushi”tempu
Percy, Bunita recuerdo’s
Un kos great koe mi no ta lubida ora tabata tin casamentu na misa ( Coromoto) kon auto nan ta pita, nos ta sali na kareda bai waak .
Danki pa bo ccuenta nan.
M. Kerindongo
Servisio pa pueblo di antes kompara ku awendia. Un topiko ku ta bale la pena pa para ketu na djé. No pa nostalgia so pero pa nos siña for di dje i pa adapta i drecha e forma di servisio pa pueblo awendia ku ta mas tantu un servisio ku ta leeuw for di e nifikashon i of e profundidad real di e palabra servisio. Tremendo topiko atrobe Percy. Keep up the good job!!!
Percy bo artículo ta toca un punto ku mi tambe ta sinti hopi fuerte: nos memoria no ta solamente nostalgia; e ta parti di nos identidad i di kon nos ta komprondé e Kòrsou di awe. E imagen di e trùk di awa, e blekinan i hende wardando pa awa ta simpel, pero e ta bisa tantu.
Mi ta gusta kon bo ta logra trese nos bèk na un tempu ku, apesar di limitashonnan i difikultat, tabatin un sentido grandi di komunidat i di sirbi otro. Nos mester dokumentá i konta e tipo di historia aki promé ku nan disparsé ku e generashonnan ku a biba nan no ta aki mas.
Bon trabou, Percy. E ta mas ku un recuerdo di tempu bieu; e ta un parti di nos patrimonio intangibel.
Simplemente “Master” atrobe. Ta buta ns bai bek. Un nostalgia. Good job.