Petronilla “Petoi” Coco!

11 Apr, 2026

“Kantadónan dje promé mitar di siglo 20 ( ±1925 – ±1965).
Kasi tur kantadó di ántes ku fama rònt Kòrsou no tei mas. Petoi, Cola, Bea Kalukrei, Bèno, Dòni, Cheche, Chaita, Bernardo (un tio dje músiko Edgar Supriano), Anita Abriko, Norma Josepha, Mencha Brandan, Shishi Guiermina, Resmonda, Betorin, Ana Lòlò, Shon Minta Kòrá, Chencha. Na Banda Riba Pichonnan, Koko, Maria di Keta i hopi mas. Na Banda ‘Bou Batestina, Ana number un di Wespen pero ku a biba hopi tempu na Zjaro, Royo di San Nicolaas, Ana Lòndu, i tambe Machi Nana Balochi di Wespen i su yunan. Esaki ta algun dje hopi nan”.

“Ta bisto ku mayoria tabata hende muhé. Esaki ta kuadra kompletamente ku realidat. Mayoria kantadó di ántes tabata muhé. Awendia ta nèt kontrali. Ta hòmber ta kanta tambú. Bo por konta muhénan kantadó riba bo dede di un man. Esun mas konosí ta Mistica di Zoyoyo i su grupo”.(Shon Kola – Labariano di rasa – mei siglo na kustia di barí – R.V. Rosalia).

Den nòmbernan menshoná aki riba, esun di Petoi ta resoná ketu bai ora papia di tambú i sigur tambú di ántes. Petronilla Coco, kariñosamente yamá Petoi a nase 30 di aprel 1915 den Elleboogstraat na Otrobanda. Tantu su mama komo su tata tabata den músika, su wela Maria Doin tabata kantadó di tambú i su tata tabata toka kitara. Petoi ta ruman di e famoso kitarista internashonal Julian Coco. Petoi tabata di un famia di 9 ruman.

Pa motibu ku Petoi mester a yuda na kas ku kuido di rumannan mas chikí i hasi trabou di kas i remplasá su mama kada biaha ku e tabata na  estado, Petoi no a yega mas aleu ku di 5 klas.

For di chikí Petoi a sera konosí ku tambú, ora ku bisiñanan tabata bin huntu i dilanti di stupi di kas tabata toka i kanta. Un di e kamindanan ku tabata manera mi kas, tabata “Stupi Haltu”, un shap pegá ku “Casa Blanca”. Petoi a biba basta largu den un garashi patras di “Stupi Haltu”. Aki Petoi a kanta i pasa hopi ratu di su bida. Petoi: “Ami a konosé e periodo entre e dos gueranan mundial te añanan 50 ku ainda tambú no a haña stul pa sinta. E tempu ei, tempu di mi mamanan, tambú tabata den forma di kana na pia kanta i toka. Ta despues a bini sierto lugánan kaminda a nase un kustumber di tambú di hende grandi. Tòg bo mester a keda alerta riba moveshon di polis ta biniendo, tur hende ta sali na kareda, disparsé.

Petoi a kuminsá kanta tambú ku Toya Wow’i Pera, Sabelita, Tomasita ruman di Cheche, Chila, Inesia i Pou. Ripará ku nan tur ta hende muhé ku a bai Petoi su dilanti. Pero tòg un persona ku a inspirá i guiá Shon Cola (Nicolaas Susana). Shon Cola tabata skirbi letra di hopi balor artístiko. Manera Petoi mes a bisa ku ta Shon Cola a dun’é kurashi pa kanta. Shon Cola a deskubrí Petoi na un tambú di Maria de Castro den Quinta Leonor “Onze Vlag”. Huntu ku Shon Cola Petoi a graba “Pa bashí ku mi ta”. Huntu nan a kanta te 1984. …”E kos di mi ku Kola ta algu manera Sonora Matancera. El a bini sakami for di Otrobanda, hibami tur kaminda”….

Petoi:….”Kola su parandanan sa ta grandi. Den hudiu i protestant. Den e kantika “Come-back” mes bo ta tende kon e mes ta bisa esei. E parandanan di Punda tabata paranda di hende bon. No por a kompará nan mes ku nos parandanan di Otrobanda. Nos parandanan tabata di hende pober”…

“Pidi boka” ke men ku bo ta duna un señal pa abo kuminsá kanta. Mi spesialidat ta respondedó i no pregonadó. Shon Cola a kualifiká Petoi komo e mihó respondedó. Mi gusta pasobra ora mi respondé mi ta hasi ku e piesa manera mi ke”.
Otro ekspreshon konosí: Haña sèn na boka” ta otro ekspreshon ku nos ta usa den tambú. Esei kier men ku ora hendenan gusta e tambú nan ta duna sèn komo gratitut pa e bon trabou. Petoi tabata bai kanta tambú ku shimisnan kolorido i ku saku grandi pa por a hinka sèn aden.

Petoi ta konosí komo un baluarte di “weis largu”. Weis en general ke men melodia, e kombinashon di tono. Den tambú weis largu ke men e melodia di e respondi (koro). Tambú weis largu ta nifiká tambú di kua  respondi (koro) ta largu. Un kantika weis largu ta apropiá pa improvisá. Den dje por hinka tur sorto di mensahe. Ku tur probabilidat weis largu ta e estilo mas bieu i outéntiko den kua tambú a originá.

Petoi, komo un eksepshon den kantadó di tambú, no tabata kanta kosnan ku ta pasa ku pueblo òf den pueblo durante aña. E ta kanta mas kosnan di su propio bida. Algun di e tambúnan ku Petoi tabata kanta: Wak mi ta wak boso, Kada dia tin su nòmber, Balandran kondená, Sabi bai kas di bobo, Pa bashí ku mi ta, Mi ta gosa masha, Rosaura, Prendemi kabo San Juan, B’a buska bo baina i barika hel.

Petoi no gusta balia tambú na paranda. Petoi:… “Mi no ta mishimi den kuent’e baliamentu. No ku mi no por balia tambú. Mi ta balia tambú te hink’é kaminda el a sali. Si mi haña un chèns riba mi mes, riba mi so….”.

Na 1989 Rene Rosalia a saka un buki tokante bida di Petoi titulá, “Stupi Haltu, Respondi Oro’. Na 1992 den kuadro di “Third Caribbean Women Writers Conference” Petoi a haña un plaka di honor pa loke el a presta riba tereno di literatura oral i tambe organisadónan a traha un video di su bida i su kantikanan.

Petoi a duna komo su mensahe: “Si Kreador a regalábo talento no laga nada deskurashábo. Kere den bo mes i den loke bo por. Sigui persistí ku konvikshon, pa bo kompartié ku bo próhimo kende alfin sigur lo rekonosé su balor”.

Dia 26 di yanüari 2000 Petoi a fayesé.

Material usá: Shon Kola – Labariano di rasa – mei siglo na kustia di barí – R.V. Rosalia.
Kòrsou su muhénan Pionero – Jeanne D. Henriquez-2022.

15 Comments

  1. Sharine Ogenia

    Danki pa konsientesa mi/nos ku e historia nan aki. Ta enrikese nos konosementu di nos kultura.

    Reply
  2. Cesar Paas

    Tremendo hermano

    Reply
    • Setty Doran

      Bunita historia ku un mensahe di Petio hopi fuerte na final.

      Reply
  3. Setty Doran

    Bunita historia ku un mensahe di Petio hopi fuerte na final.

    Reply
  4. Paul/Polki

    Mi ta kòrda Petoi na stupi haltu
    Mi ruman muhé Pauline tabata biba ei riba.
    Anochi mi tabata bai baha Petoi na kas na seri Dòmi kaminda e tabata biba
    Na grandi e ta tin su hende nan ku tabata sostene boka será❤️
    Ku Petoi sosega na pas
    Su ruman Julian tabata amigu di nos tata. Nan tabata yama otro “Puta”🙈

    Reply
  5. Denice Bezemer-Hoyer

    Bunita rekonosementu di un gran baluarte di nos kultura.

    Reply
  6. Rudsel van Lamoen

    Nunka ta lat pa sera konosí ku historia di baluartenan di nos kultura. For di mucha a tende i mira Petoi. Bunita ku awor por lesa di su persona.

    Reply
  7. Noris Doran

    Tremendo trabou, Percy.
    Bo aporrte ta apresiá i balorá.

    Reply
  8. Iris Martina-Koeyers

    Tremendo atrobe. Danki pa komparti e historia i bida di Petoi Coco. Un Leyenda.

    Reply
  9. Albert Knel

    Un plaser pa lesa e bida di Shon Petoi Coco.
    Thanks P P

    Reply
  10. Name

    Hopi interesante Percy. Hasiendo nos ku e artikulonan aki mas sabi.

    Reply
  11. Rafael Sambo

    DANKI pa e informe, e ta di Gran Balor. Mi ta korda PETOI na mucha na “STÚPI HALTU” nos tabata biba den KORTIJN. 🙂👌🏽

    Reply
  12. Willy Isenia

    Felis djawebs na tur nos hendenan ku di berdat ta apresia y sostene nos kultura y un palabra di apoyo na Sr Percey Pinedo
    Esaki ta un motivashon pa nos peublo hasi un bishita ba Museo Shon Cola pa risibi mas informashon di Tambu y nos Baluarte nan ku tey y esnan ku a bai nos dilantie

    Reply
  13. Hubert pop

    Lesa trankil
    Hopi dushi bai bek
    Den tempu
    Danki Percy

    Reply

Submit a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Komentario resien

  • Lucky Ezechiëls on Pidi Man: “Mòru bon dia Percy, danki! Hopi interesante! Mi ta kòrda kon mi mes tbt kompañá un bon amiga dimi bai…May 24, 06:12
  • Ramon Penzo on Pidi Man: “Hopi interesante. Ami ta korda di un tio I un tanta ku a pasa den e sistema aki serka mi…May 23, 17:31
  • Maritza Becher on Pidi Man: “Percy, masha danki y vooral bo referencia nan riba Ellis Juliana, Pierre Lauffer y e letra nan di e cancionan…May 23, 12:23

Kategoria

Secret Link