Kabei ta hopi mas ku un parti di nos kurpa. Na Kòrsou, durante hopi aña, e tabata i ta un símbolo di identidat, bunitesa, status i tambe di prehuisio. Awe mi no kier papia solamente di kabei, sino di nos memoria, nos kultura i e manera ku un tema asina simpel a marka hopi bida.
Mi tin e imágen ei ainda bibu den mi memoria/mente. Elsa mi mama: un baranka di muhé, den tur sentido di palabra, sintá den komedor, ku un di mi rumannan muhé: Maria, Lucille, Poppy òf Marvis, mei mei di su pia, tené di tal manera ku nan no por skit. Den su man e peña i riba mesa banda di dje, e skeiru di kabei i e bòter di pomada “Dixie Peach”. Un biaha e ta papia pa sinta ketu i si esei no tin resultado, e skeiru ta papia riba nan kabes.
Pober mi rumannan, nan no por a skit i mester a sinta ketu ketu, laga Elsa traha ku nan kabei.
Ora mi kòrda riba e esenario akí, mi ta komprondé e ekspreshon di Elis Juliana, den su obra “Kabei” den Wazo riba Ròndu ”ekspresando: “Si bo mira ku ki entusiasmo nan ta drenta den lucha kontra kabei,…”, pasobra realmente mi mama tabata bringa pa peña mi rumannan.
Ta mi mama tabata papia semper di bon kabei i mal kabei. Bon kabei ta e kabei fini di las i mal kabei ta e kabei krus/peper. Mi mama (Kranwinkel) tabatin bon kabei, kabei di las, miéntras nos a heredá e kabei di antepasadonan di mi tata Pinedo.
Mi amigunan ku kabei fini, tabata usa Brylcream pa nan peña i tene kabei plat, miéntras nos tabata peña i hunta pomada (i no vèt) Dixie Peach òf Moraline. Brylcream ta un krema blanku, miéntras ku Dixie Peach/Moraline ta manera un vaselin, sin koló. Asta den preis tabatin diferensia, pasobra Brylcream tabata mas karu.
Nunka asuntu di kabei tabata punto di diskushon entre nos amigunan. Mi kabei a bira un issue dia mi a bai Hulanda i ku makambanan, algun tabata gusta mi kabei i otronan tabata haña mi “kapsel” straño. Promé di a bai Hulanda, mi tabata sigui desaroyo di kabei afro den programanan manera Soul Train i sigui moveshonnan di Angela Davis, Stokely Carmichael, Malcolm X, ku tabata eksponentenan di afro di promé ora. Mi tabata full den Bo Frei su produktonan, manera Afro Sheen. Mi tabata laba kabei ku habon blou òf Life Boy i tabata flèktu kabei, pa ora mi kabei habri e tabata lusi muchu mas.
Nunka mi tabatin idea di hasi algu otro ku mi kabei, ku no ta laga esaki krese, flèktu, laba i sigui pela i kuida mi kabei manera mi ta hasi te dia djawe. Tabatin temporada ku hende hòmber tabata strika i stret kabei. Temporada di “wetlook”. Mi amigu Lloyd Thielman, músiko tabatin su kabei normal, el a kria afro, el a “föhn”, stret i hasi su kabei “wetlook”. Awor aki di baina e tin kabei mes, te pa papia di bon kabei òf mal kabei. Kada Loko ku su teima!
Kambia peper pa seda.
Hende muhé sí, semper tabatin i te ainda tin basta problema ku asuntu di bon kabei i mal kabei.
Sulin Passial den Kabei Krioyo: ‘I couldn’t even remember what my own hair looked like, because I’ve been straightening my hair from my ninth until I was twenty-one’.
Elis Juliana den su obra ‘Kabei’ : ‘Aña 1962 nos por yama “era di kabei”. Sekso debil a entregá nan bida den “hasimentu di kabei”. Mundu por bira banda robes, ta e kabei ta e kabei. Si bo mira ku ki entusiasmo nan ta drenta den lucha kontra kabei, bo ta keda asombrá…. Anto tin be e oreanan ta na plèki plèki pretu kaminda e peña di sakrifisio a slep”.
Den otro obra di Elis Juliana: “Chichi a bai stret kabei” Elis ta deskribí e kastigu ku un hende muhé mester pasa aden, pa hasi su kabei duru bira plat, kier men bira meskos ku hende ku tin bon kabei. Tabata usa un peña di heru (Elis Juliana a yama esaki: “peña di sakrifisio”) ku tabata keinta riba stof, pa despues peña e dama ku esaki. Manera Elis ta deskribí, esaki ta produsí un holó basta malu, basta desagradabel. E proseso akí tabata dura mas o ménos 5 ora. E tempunan ayá nan tabata pone e peña kenta riba stof, awendia esei ta sosodé riba un plachi eléktriko. Ora bo a pasa den tur e molèster akí, wak pa nan no kima bo ku e peña kayente, bo mester wak pa kabei no muha, sino esaki ta bolbe bira kabei krus atrobe.
Diskriminashon i kompleho!
Final di siglo diesnuebe, prinsipio di siglo binti, kabei las tabata e norma? Bo kabei por ta un motibu pa deskriminashon? I nos mes tambe tin kompleho di koló i kabei?.
Angela Roe, den su buki “Sombra di Koló” ta splika, ku bo kabei, bo koló i bo status sosial tambe por ta motibu pa diskriminashon.
Pader Paul Brenneker a pinta un situashon den su seri Sambumbu: “Ta luna pasá ei nan yu hòmber a kasa i ata e pareha a parti kaba. Ku un mucha muhé kabei las. Pero e no tabata sirbi, b’a tende”. Brenneker a skirbi tambe: ‘Hòmbu, hala un banda lagami pasa.’ ‘Awor pakiko ami mester hala un banda? Pasobra abo ta bruin ku kabei las anto ami ta pretu kabei í peper, no? ‘No binimi ku historia. Abo ke ku bo ta mas ku e neger akí anto p’esei e neger akí mester hala pa abo pasa.’ ‘Bo ta pérmitimi pasa akí nan?’ ‘Mir’aki, gayo, pasobra mi no ke pleitu mi ta hala, no pasobra mi ta pretu ku kabei di peper.’
Anto no mester lubidá Boy Dap su komposishon ‘Ba subi,” kaminda Boy ta kanta: ‘Kabei di peper a bira felpa.’Ba subi!
Awendia nos ta mira kabei ku otro wowo. Natural òf stret, las òf peper, tur tin mésun balor. Ora nos ta lesa e palabranan di Elis Juliana, Sulin Passial, Angela Roe, Pader Brenneker i skucha Boy Dap, nos ta komprondé ku asuntu di kabei nunka tabata solamente tokante moda. E tabata tokante kon nos ta mira otro i algun biaha, kon nos ta mira nos mes. Kambia peper pa seda ta keda un invitashon pa reflehá riba un pasado ku nos no mester lubidá, pa konstruí un futuro kaminda no ta hustifiká ni kondená ningun hende pa motibu di koló i kabei.
Material usá: 2Palabra tomo III Bòi Antoin: Bon kabei i mal kabei – Elis Juliana – Kabei i Chichi a bai strika su kabei – Paul Brenneker, Sambumbu (tomo 6 i 7), Kòrsou, 1973 – Huntu nos ta forma nos museo Nashonal: Peña pa strika kabei – Boy Dap: komposishon B’a Subi.

Master Percey, bo a toka hopi aspekto di e tema. Mi a gosa di rekonose nan. Tin ku mi tin problema ku ta haña e etiket, ku no ta toka nan. Na mi pareser. Ta bisa ku e manera di pensa ariba ta internalisà siendu simplemente un hende por ta haña esun bunita i ke purb’e. Kon a moda a yega na vigor no ta interes’e. Tin ku pa berguens nunka un tribi di “wetlook”. Otro simplemente a gust’e i si ke un kambio. Esun di seda tambe tin ku ta stima un “permanent”. Sea pa bunita o praktiko i o flohera pa peña. Hecho ta ku esun ku peper por hasi kiko ku e ke. Papiandi Afro Sheen. Botikanan ta biba di e diversidat di produkto (markanan) pa e estilo “Natural look” Aino, kon Natural look por ta kosta un invershon pa bo look ta natural.
Loke tambe mi ta gosa/atmirà, ta kon ingenioso nos pelukro i barberonan ta. Master !!!!
Danki atrobe Persey. Mi a lesa atrobe ku un smile riba mi kara. Trempan.
Master Percey, bo a toka hopi aspekto di e tema. Mi a gosa di rekonose nan. Tin ku mi tin problema ku ta haña e etiket, ku no ta toka nan. Na mi pareser. Ta bisa ku e manera di pensa ariba ta internalisà siendu simplemente un hende por ta haña esun bunita i ke purb’e. Kon e moda a yega na vigor no ta interes’e. Tin ku pa berguensa nunka un tribi di strika o “wetlook”. Otro simplemente a gust’e i si ke un kambio. Esun di seda tambe tin ku ta stima un “permanent”. Sea pa bunita o praktiko i o flohera pa peña. Hecho ta ku esun ku peper por hasi kiko ku e ke. Papiando di Afro Sheen. Botikanan ta biba di e diversidat di produkto (markanan) pa e estilo “Natural look” Aino, kon Natural look por ta kosta un invershon pa bo look ta natural.
Loke tambe mi ta gosa/atmirà, ta kon ingenioso nos pelukero i barberonan ta. Master !!!!
Danki atrobe Percy. Mi a lesa atrobe ku un smile riba mi kara. Trempan.
Tremendo Percy thanks
Mi ta agradesido Percy ku ta toka e tema di kabei. Dushi pa lesa.
Asta un yu ora e nase ta pone den tobo di awa pa krul e kabei ku pomada pa bo yu no ta kabei krus nan ta bisa kabei 88.😂
Danki.
Den mi mente di mucha mi a mira e lucha ku kabèi di Irma mi mama pasa mi dilanti sin komprondé loke realmente tabata pasando.
Strika, stret, pone koló(VO5 silver grey).
Esei si! Semper kokèt!!
Dia ma habri su graf pa dera mi ruman, m’a deskubrí ku Mama tabatin kabèi di spòns.
The Joke was on me!
Danki , Percy. Awemainta mi a hari trempan🤣mi a rekordá mi infansia i tambe ora mi mama a hibami madam pa stret mi kabei pa mi promé Sta Komunion. Ta na Aruba mi a lanta i tur mucha muhé ta risibí ku nan kabei habrí, bashá riba lomba. awèl Ligia su yu no por ked’atras. Un trastorno:straight tambe por lagabu yen herida den kueru di kabes. Awendia ta fet un peluka òf ta hinka kabei falsu: mas largu mihó,den tur koló di “regenboog”
Un felis wikènt pa bo👍
Asina mes, Marvis! Herida formal.
Ma ta kon Marvis mes por kere ku shon Ligia su yu por ked’atras? Hahahaha
Danki, Percy!
Percy hopi bon Awor aki bo ta mira ku kasi tur hende muher tini kabei falsu of pida kabei falsu Tin biaha bo no sabi mas kon nan kabei ta realmente
Tremendo tema un biaha más, sr Percy.
Ora mi a lesa e pida di e artíkulo aki, kon e ruman muhe nan mester a sinta den e mesun posishon te ora nan kaba di peña. Ta algu ku a hasi mi kòrda kon mi mama tabata skeiru mi kabeinan ku e skeiru di palu (manera un blòki di palu) ku tabata tin e kabeinan pretu. Según mi ta kòrda semper a bisa mi ku ta di lana di porko e skeiru ta. Si ta bèrdat mi no sa.
Hecho tá ku e tabata un skeiru pisá su so, kemen ku kada biaha ku mi a djis move posishon riba e banki di palu, mi kabes tabata haña un ‘tik’ basta pisá. Ku tempu mi mama a purba pasa e peña di strika kabei pa e a kalma mi krùlnan, enbano pasobra e skeiru di palu a keda baha riba mi kabes na mal ordu, e punta di kabeinan ta pega tòg den otro.
Mi tabata anhela pa fin di siman yega pa mi por a bai serka mi wela na Seru Grandi (Banda Ariba).
Mi wela tabata bai tranké, kita kadushi trese kas pa kushina anto e parti paden di e kadushi e tabata tene apart pa e laba mi kabeinan kune.
Kabeinan tabata keda seda seda, niun problema ku niun skeiru ni peña.
Lamentablemente, te dia di awe, mi no a topa nada ku ta igualá e tratamentu aki. Tin paresido si, pero igual nò.
Danki pa hiba nos den nos historia kual ta parti di nos kultura.