Ami a nase na kas

29 Nov, 2025

“E cuenta di ooievaar”
… Ora ma jega na e cas caminda e ooievaar tabata pidi pa trece un ruman chiqui, ma contra un machi bieuw den porta. “Bonochi Juffrouw”, tabata su prome palabranan cu ela contrami cu ne na porta: E ooievaar ta spera riba juffrouw, pa trese e joe pa nos. ”Ora ma drenta cas ma contra e mama cu tabata anhela na su joe. Un joe chiquito y inocente cu aki rato e lo tuma den su braza. “Manjan mainta Edgard y Poppi lo keda contento cu e ooievaar a trece un ruman pa nan. Ta tur dia caba nan ta puntra cu e ooievaar no ta bini ainda”. E mama a hari un rato y ela bisa mi: “Juffrouw bin mira cu juffrouw no mester di nada mas”. Blancu manera lechi e wieg tabata foerá. Panja blanco nan tabata netji strika, cla pa usa. Katoena, gaza, dermatol of poeiroe geel, un botter di lysol y dettol, enfin tur cos cu tabata mester, tabata cla pone”. … (Alma sano den curpa sano – Partera Zielinski)

Na Mundu Nobo, Piscaderaweg 33, tur nos rumannan a nase, yuda pa un frumú. Di loke mi por kòrda, mi mama a menshoná nos nòmber di frumú Lont i tambe di Zielinski. Tur nos rumannan a nase bon, eksepto mi pia oochi, ku a nase morto na parto. Mi no sa di ningun tradishon di ántes ku mi mama a praktiká. Sí mi sa, ku nos tabata haña blous bou di nos pia, riba nos kabes i riba nos lomba. Tampoko mi no sa ku ni e plasenta i/òf e kabuya di lombrishi ta derá den kura.

Kòrsou a konosé masha hopi frumú i tabatin frumú hòmber tambe (vroedmeester). Hopi biaha tabata un mucha muhé yòn (“juffrouw”) ku a bai studia pa “vroedvrouw” na Hulanda i e tempu ei kasi tur a hasi nan estudio na Heerlen. Tabata un estudio di 3 aña. Tabatin frumú ku tabata establesé komo frumú privá i otronan ku tabata traha pa gobièrnu. Un temporada basta largu tabatin skarsedat di frumú na Kòrsou i pa aliviá e situashon, a yega di organisá kurso pa prepará frumúnan pa Kòrsou. Nòmber di frumú ku tabata hopi menshoná tabata: Cornelia de Jesus,  Johanna Valeriano, Johanna Martis, Elodia Scorea, Vroedvrouw Derks, Vroedvrouw van Wijk, Martha Angela,  C. Comvalius,  E Braumuller, Ph. Simons, Davila Cardoze, Elsa Graneveld, E.P. Defares, A.A. Henriquez Con, Th. Lont – Van Sprang, Lucinda (Chinda) i C.C. Campman-Zielinski, ku tabata kandidato nr. 7 riba lista di partido Nashonal.

Huize Helena i Kraamkliniek Rio Canario i Kraamkliniek Prinses Margriet tabata hopi konosí komo lugá pa parto, banda di hospital St. Elisabeth, kaminda Zr. Coleta a yuda masha hopi mucha bin na mundu i tambe Sanatorio. Mamanan ku no tabata kasá, no por a duna lus den St. Elisabeth i mester a duna lus na Sanatorio.

Klaro ku banda di frumúnan profeshonal, bo tabata haña diferente ku tabata pretendé i tabata traha e trabou di frumú sin ningun sorto di papel. Tin ku a traha hopi huntu ku’n frumú profeshonal i finalmente nan tambe a kuminsá hasi e trabou. Bo tabata haña tambe un kombinashon di frumú i konosedó di diferente yerba na Kòrsou.

E frumú tabatin konosementu di siglo, traspasá di generashon pa generashon. E personanan aki tabata gosa di masha rèspèt den komunidat.

E frumu ku a haña su konosementu pa medio di traspaso tabata usa yerbanan spesífiko di mondi òf kunuku pa yuda nan den e proseso di parto. Tabata usa e yerbanan pa aliviá doló, fasilitá parto, òf yuda mama rekuperá despues di parto. Esaki tabata un parti esensial di kuido di frumú.

Ántes parto tabata muchu mas ku un evento médiko. E tabata un momento di komunidat kaminda frumú, famia, i bisiñanan tabata bini huntu den un ambiente di kalor i konfiansa.

“E yu di awendia por hari di kon simpel tabata e tempu ei. Pero nos mester kòrda ku den simplisidat ei tabatin un rikesa ku awendia ta hasi falta: e idea ku nasementu ta un akto di amor, un akto di konfiansa den kurpa di e muhé i un akto sagrado di un komunidat ku ta bini huntu. Awe, e frumú a disparsé, pero su lès di kalor humano i konfiansa mester keda bibu den nos historia.” (un frumu ku kier keda anónimo).

Di frumú pa “Gender Reveal”. Kon parto a kambia na Kòrsou

Tabatin un tempu ku yorá di un beibi na Kòrsou no tabata bini for di un hòspital, sino for di un kas normal, ku e holó di sòpi wesu òf karni stobá. E frumú tabata un muhé respetá den e bario.

E tabata yega ku su tas, su konosementu, su eksperensia i un trankilidat ku tabata duna tur futuro mama un pas. Asina hopi di nos, ami mes i mi shete rumannan hòmber i muhé, a nase na kas, ku frumu na kabes di operashon.

Tempu ei, ningun hende tabatin un ekografia. E barika di mama tabata úniko “screen” ku por a lesa. I nan tabata lesa e “screen” ei bon! Tanta òf bisiña por a bisa ku un wowo: “E ta un mucha hòmber òf muhé, mi ta sigur.” Tabatin un mundu kompleto di superstishon:

  • Mama ta karga abou? E ora ei ta bira un mucha hòmber.
  • E ta malu di stoma mainta? E ora ei ta bini un mucha muhé.
  • E mucha ta move hopi? “E ta un baron!”

Muchanan di bario tambe tabatin nan teoria. Algun tabata kere ku oyevar ta trese e beibi; otro tabata kere ku e beibi, nan ruman, ta yega ku avion, algu moderno pa e tempu ei. Mi sa di un dama konosí den nos komunidat, ku temporada ku su mama tabata na estado, ku kada bes ku un avion pasa tabata grita: “Avion trese un Charlie pa mi” i e ruman hòmber ei te dia djawe yama Charlie.

Awe tur kos ta diferente. Un embaraso ta un proyekto, un seri di evento ku tema, blog, hashtags i kámara. Promé ku beibi nase, ya kaba e tin un account di Instagram i un website.

Tin un “babyshower” ku regalo i kues, sigui pa un “gender reveal party” ku huma blou òf ros. I kada paso, for di e promé ekografia te na promé yoramentu di beibi ta aparesé riba ret sosial ku “likes”, kurason i komentario for di famia na Hulanda, Merka òf Santa Maria.

Tòg, ta bon pa de bes en kuando wak bèk. E frumú di e tempu ei tabata traha ku su man, kurason i eksperensia. E tabata sa eksaktamente kon pa guia un mama, kon pa usa yerbanan, kon pa trese trankilidat i konfiansa.

“No tabatin ni un potrèt, ni un video ni WhatsApp, pero tabatin kalor i kombibensia. E hubentut di awe por hari kon simpel kosnan tabata e tempu ei, pero nan mester sa tambe ku tabatin algu balioso: e idea ku parto no ta djis un echo médiko, sino un momento di komunidat, un kuenta kaminda amor, konfiansa i tradishon ta bin huntu.” (un frumu ku kier keda anónimo).

Manera frumu di mal ora – Na mal momentu; ta frumu di bon ora mi ta – ta yuda mi yuda mi kurpa; ta mi mes a bai buska frumu pa mi mama – mi no ta ningun kèns. ( Sapaté, na bo sapatu! Reginald V. Römer.)

21 Comments

  1. Tania Calmes-Willem

    Master

    Reply
    • Mayra Daal

      Nos tyr 4 a nase na kas ku dokter Berkenfeld.

      Reply
  2. Merylaine Salas-Soleana

    Ami ku Normelyn a nase na kas, Normelyn a nase den Gasthuisstraat i ami den Javastraat.

    Reply
  3. Natalie

    Na aña 1999 mi tambe tabata tin mi parto na kas i pa e prome yu den hospital. E eksperiensa na kas ta muchu mas trankil i dushi dn bo mes kas. Mi no a haña mas yu, pero si esei lo tabata e kaso, lo mi a skohe pa parto na kas atrobe.

    Reply
    • Carlos Larmonie

      Tremendo artíkulo super informativo Percy.

      Reply
  4. Harry Moen

    Danki Purcey.
    Tremendo artíkulo.

    Reply
  5. Jurina Toppenberg

    Danki Purcey, tremendo artikel👌🏼

    Reply
  6. LOURDES EZECHIELS

    Danki Percy ! Ma bolbe siña mas kos, ku mi mes mester a experensha dia ma nase aki, numa ku ta awor mi sa kon esei tabata !

    Reply
  7. Orlando Ojee Jansen

    Tremendo

    Reply
    • Roland "Nacho" Ignacio

      Danki Percy….!
      Embaraso i parto tabata temporada di kombibensia.
      Nos tur 5 ruman tambe a nase na kas ku frumú.

      E temporada ei, bisiñanan tabata kombibí ku e mama i e famia, durante e parti final di embaraso, dor di paga atenshon, duna konseho na e Mama i nan tabata kontribuí di un òf otro forma ku e famia despues ku e yu nase.

      Por ehèmpel den Charo, famia Jacobus tbt kria hopi palomba. Mi ta kòrda ku despues ku mi Mama kaba di duna lus, sigur den kaso di nasementu di mi último dos rumanan mas chikí, mi mester a bai serka Señora Fela, pa tuma algun palomba pa laga mata i traha sòpi pa Mama rekuperá forsa bèk.

      Patrimonio di historia kultural sosial.

      Reply
  8. Scarlet Windster

    Hopi Intresante pa lesa. Mi mama a haña tur su tres yunan na kas na Koraal Partier. Su ruman muhé mayó Sita Bernadina-Hek, partera ku a studiá na Amsterdam, a asisti na e parto. Juffrouw Hek a traha di Banda Bou te Banda Riba for di aña 1955 te ku su mas o menos 80 aña. Komo ku ela nanse na Surnam e no por a drenta den servisio di gobierno aunke ku ela bin biba Kòrsou ku 9 aña. Partera Hek tabatin un poliklinika chiki na su kas na Santa Rosa unda mama nan ku no por a bai Kraamkliniek i no por a duna lus na kas tabata bin pa haña yu i despues bai nan kas despues di 24 ora. Awendia e tin kasi 95 aña i ainda ta korda mayoria di su ‘yunan’. Ora e zusternan di Wit Gele kruis bini serka dje pa atende ku ne i e tende nan nomber e sa presis si ta un yu ku ela yuda e mama ku e parto.

    Reply
    • Mayra

      Danki Percy….bunita anilisa.
      Pero ami a nance na Sanatorium Empleado di Shell nan kasa por a beval na Sanatorium tempu di Seur

      Reply
      • Elvio.A.Alberto

        Hey ruman bondia.
        Histora ami a hera di nase riba kaya.
        Mi mama a sali for di kas di mi tanta grandi pa bai kwe bus pa bai kas,barika di 7 luna su prome ju, mi a hanja ta bon kumi no kier bai kas.
        Dolo a serele na kaminda pa bushalte na Santa Rosa final di Seruloraweg.
        Bisiñan ku a mira mi mama kai a kwele bin kas bek di mi tanta grandi.
        Ku jen di kore mentu na kas,despues bai hospital mi mama a bira malu bai den koma,ma sali for di hospital prome ku mi mama.
        Bin Santa Rosa serka mi tanta grandi.
        Mi a keda eynan te dia di awe.
        Ma bai serka mi mama si bai pasa fakansie.
        Despues dimi a bini 11 mi tras na Hospital.

        Reply
  9. Arlene Parris

    Viola Parris-bernabela a haña mi promé ku ora. Klinika Prinsès Margriet. Awe Advent. Prematura na rant. Mama mes tbt konfiansa pa yuda e loke nan a yama mi Ala di galiña

    Reply
  10. Mayra Daal

    Nos tyr 4 a nase na kas ku dokter Berkenfeld.

    Reply
  11. Gilian

    Percy,

    Manera semper, esta bunita skibí. Mi no tanata sa di “vroedmeester”. Loke sí mi ta kòrda ta ku nos grandinan tanata deseá un bon kama i un bon ora di parto. Mi no ta kere nos generashon ta hasi esei mas.

    Reply
    • percy.pinedo

      Danki Gillian i esta riku nos tabata, deseando : un bon ora di parto!

      Reply
      • Lucille Trinidad

        Masha danki mes Percy

        Reply
  12. Tilly Pikerie

    Masha danki pa kompartí bo rekuerdo, bo historia — bo ta duna balor real na nos kultura.

    Reply
  13. William Lont

    Hopi bon ku bo a trese e parti aki di nos historia/kultura dilanti.

    Reply

Leave a Reply to Merylaine Salas-Soleana Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Komentario resien

  • Tamari on Den kushina di Ma Tea no sa falta pida yòrki bieu.: “Tremendo Percey. Felis aña nobo pabo y bo famia. E kushina tabata parti importante di noa kultura. Nos tabata para…Jan 11, 16:37
  • Lucky Ezechiëls on Kachó sin banchi: “Bon dia Percy, atrobe danki pa a deleita nos i alabes siña nos un krenchi mas di nos kustumber i…Jan 11, 08:20
  • Lucky Ezechiëls on Kachó sin banchi: “Bon dia Percy, atrobe danki pa a deleita nos i alabes siña nos un krenchi mas di nos kustumber i…Jan 11, 08:20

Kategoria