Porfin mi a pone man riba e buki “Un Antologia di obra di Rignald Recordino” skirbí pa René V. Rosalia. Den e buki akí, René Rosalia ta analisá i duna su pensamentu krítiko i analítiko riba algun piesa literario di nos leyenda bibu Rignald Silvestre Recordino. René Rosalia a yega den pasado hasi diferente análisis di piesanan di Rignald Recordino. Rosalia ta remarká den su buki, ku ta kasi imposibel pa trata i komentá tur piesa di Recordino den un tiru. Ami insidentalmente a hasi esaki ku un òf dos di su obranan. Pero den e buki “Un Antologia di obra di Rignald Recordino” Rosalia ta mishi ku tópiko ku na diferente okashon mi a yega di splika den mi programa na radio.
Rignald Recordino su obranan ta kubri un gran variedat di tema i tópiko, por ehèmpel: “tradishon oral, historia, asuntunan místiko, filosofia i sabiduria di grandinan”. “Tur esaki ta forma parti di e patrimonio inmaterial inmenso di kultura riku di Kòrsou”. Den piesanan di Rignald Recordino, idioma papiamentu ta hunga un papel sumamente importante. Mayoria piesa di Rignald Recordino ta na papiamentu. E tópiko ku René Rosalia a trata den su buki i ku mi a yega di analisá na radio ta : Kuenta Dramatisá” ku ami a yama “kansion kuenta”. Recordino tin e abilidat didáktiko partikular pa uza su piesa musikal tambe pa konta e skuchadó un kuenta kòrtiku ku kontenido dibertido, humorístiko, edukativo i emansipativo”.
“E kuenta ta para bira un piesa dramatisá, kaminda e oyente ta kasi mira e suseso tuma lugá”.
Algun di e piesanan: “Pa Paga p’e”. Moralidat di e kuenta aki ta, pa duna e kumpradó di piska un lès, kiko ta nifiká subi laman for di mainta bai piska. Ku otro palabra: Komedó di webu no sa ku galiña su atras ta hasié due. “E lès di Recordino ta laga e oyente sinti kiko ta bida di laman”.
Den “Kada un ta un”, Rignald ta duna lès na hóbennan, atrabes di un kòmbersashon entre Tio Djul i su subrino. E ta manda un mensahe bon kla pa tur hende i spesialmente pa e generashon mas hóben. Rignald ta boga pa: respetá hende grandi; siña buska kalidat i no kantidat i pa siña balorá bida i bida di esnan mas grandi ku bo.
“Hala leu”.
Den e kansion akí Recordino ta manda un mensahe, ku “si bo mira un buriku bon siá ta suin den mondi, ta su doño el a kaba di bent’abou”.
“Hala leu, keda leu, no subi e bestia,
pasobra ni su doño no por a domin’é.
E mala bestia ta bashabu abou”.
“Mi ta bai dam”- den e piesa akí, bo ta mira i sinti Recordino su sufrimentu, hungando dam ku su amigu i no por konsentrá pa motibu di henter e esena di e muchanan ku ta den kas i ku e mester paga tinu riba nan, pasobra e mama a sali i nan ta terorisá Recordino ku ta pone ku e no por konsentrá.
“Di malu mi ta”- esaki ta e piesa ku kada bes mi ta usa komo ehèmpel na radio, ku ta estilo di un kuenta kòrtiku. Skuchando e kansion ta meskos ku bo ta mira e suseso tumando lugá.
E esenario ta stadion di SUBT, ku e partido entre SUBT i Jong Colombia. Recordino ta konta ku un kabayero sintá den tribuna ta wak wega di bala, ta mira un dama ku un zoya bunita kana pasa su dilanti. E ta sinti un spantu dushi i mesora e kabayero ta kuminsá konstruí riba e fundeshi di su ilushon. Lamentablemente esaki ta dura masha kòrtiku, ya ku e dama su frei ta kana yega ku dos kùp den den su man. I ku un kara di kampion e ta pasa su man brasa su namorada. E ta drei mira su namorada, kaba bira mira e kabayero i sakudí kabes. Asina e ta frustra tur plan di e kabayero, ku finalmente ta konstatá ku el a faya. E kabayero no por a sigui konstruí nada mas riba e fundeshi di su ilushon. Finalmente e kabayero ta puntra su mes kon e mes por a kere ku un dama asina bunita ainda no tabatin su doño. Ku e kanto i letra, realmente bo ta mira i sinti i e frustrashon di e kabayero.
René Rosalia den su buki ta kompará piesanan manera: “Di malu mi ta”, “Kada un ta un”, “Pa paga p’e “, “Webu di Foi”, At’e trein” i ami kier pone aserka “Mi ta bai dam”, ku e kansion “Pedro Navaja” di e panameo Ruben Blades. Ora e kansion aki zona bo ta mira kon Pedro Navaja ta kana slènter riba kaya ku su brel skur bistí, su djent’i oro i su dos mannan den su saku pa hende no sa den kua di nan e tin e puñá tené. E kansion ta sigui hiba bo i bo ta mira un prostituta ta kana bai bin riba kaya pa di sinku biaha, buskando kliente ku tabata hopi skars e anochi ei. E esena ta bin kulminá ora ku di biaha ta zona un tiru manera un kayon den e kaya ketu i bandoná. Pedro Navaja ta dal abou morto riba kaya. Ruben Blades ta konkluí: “Bida ta un sorpresa”.
Un kantika-kuenta ta un tipo di kansion ku ta konta un historia, hopi bia ku un karakter narativo òf deskriptivo. E por ta kualke tipo di kansion ku tin un liña di storia narativo, sea real òf fikshon, i ku, via músika i letra, ta relatá un evento, un eksperensia òf un seri di suseso.
Karakterístikanan di un Kantika-Kuenta:
- Narativo: E elemento sentral ta e historia ku ta kontá, ku por ta un romanse, un aventura, un echo históriko, òf un eksperensia personal.
- Letra: letra ta hunga un ròl krusial, ta via di dje e kuenta ta desaroyá i ta presentá e personahenan i ambiente.
- Músika: ta adaptá e músika na e historia, usando diferente melodia, ritmo òf areglo pa krea atmósfera i enfatisá momentonan klave di e narashon.
Resumiendo, un kantika-kuenta ta un forma di ekspreshon musikal ku ta usa e narativo komo hèrmènt prinsipal pa konektá ku e oyente via di un historia kontá/kantá ku letra i músika.
Rilèks: pone e piesa toka, sera bo wowo i biba e historia pasa bo dilanti.