Den tur nashon!

7 Mar, 2026

Kòrsou di nos

                                                            Himno ku a kanta na St. Thomas Kring
na okashon di Dia di Kòrsou, un 26 di yüli

For di fondo di nos kurason
Nos ta halsa nos bos pa Kòrsou.
Nos ta kanta ku tur grandesa
Pa nos Patria nos alabá.

Sintimentu di nos ta skondí
Pa esnan ku no por komprondé
Pero nos ku ta yu di tera,
Nos ta biba ku nos ideal.

No tin forsa pa kibra un alma,
Ku ta lanta for di silensio.
Kòrsou di nos, bo dia ta kontá
Pa surgi den nashonnan
Komo strea di nos porvenir.
Pierre Lauffer – Kumbu – 1955

Himno di Kòrsou: debate, amor i identidat!

Mi a krese kantando Himno di Kòrsou na skol, na Dia di Bandera, na evento di bario, sin sa di unda el a bin ni ken a skirbié. Tabata un kos natural: nos ta kanta, nos ta sinti orguyo, nos ta sinti nos mes Kòrsou.
Un amigu di mi a hasi mi e pregunta ken a skirbi nos himno i mi a kuminsá nòkel. Mi ta tin fraternan den mi kabes, pero kua frater? M’a yama algun hende i mi a disidí di un biaha mas bai indagá den archivo i literatura, pa mi deskubrí ku himno ku nos konosé awe, no tabata semper asina. Nos himno a pasa kaminda largu, ku debate,kritiká, ideanan tribí i pueblo ku tabata protestá i opiná.

Historia tras di nota musikal!

Unda tur kos a kuminsá? Na 1898, ora reina Wilhelmina a subi trono, Frater Radulphus ku tabata traha na Kòrsou a skirbi un kantika pa selebrá esaki:“Den tur nashon”. E tabata kantá riba un weis di “Tiroler Hofer Lied”, un himno oustriako di region di Tirol. E hoferlied ta deskribí hazañanan di Andreas Hofer, ku a bringa pa libertat di e region kontra ehérsito franses.

E teksto di Radulphus a kai den bon tera i frater Candidus Nouwens a haña tarea pa pone un melodia nobo pa loke a bira : “Den tur nacion”. Segun añanan a pasa, kritiká riba e teksto original a bira kada bes mas fuerte, komo e ta reflehá un sosiedat kurasoleño hopi pober i sumiso ku entre tantu a kambia drástikamente di agrario pa industrial.

A tarda ochenta aña promé ku gobièrnu di Kòrsou a aprobá un teksto nobo ku, pa fayo k’e por tin, ta reflehá mas e yu di Kòrsou ku nos tur ke ta. (“Tempu di Chinchirinchi” – Bida i muzik den Otrobanda1900 – 1920 – H. Moen). E melodia suave, ku un toke di nostalgia i orguyo a konkista kurason di Kòrsou.

E kombinashon di teksto di Radulphus i melodia di Candidus a bira un tipo di himno semiofisial, kantá na skol, den misa i den komunidat. Un himno informal, pero hopi ke

Ta interesante ku den 1900 korant La Cruz a bisa ku e kantika tabata na “wijs di Wilhelmus”, pero segun investigashon, esaki no tabata sierto. Ta mas posibel ku tabata un eror di indikashon.

Un poeta ta kibra silensio

Na 1937, Willem “Shon We” Kroon a laga su bos resoná den La Union. El a publiká un poema yamá “Curaçao”, kaminda e ta kritiká himno di Radulphus. El a bisa ku e himno no ta representá Kòrsou real: ni su pueblo, ni su lucha, ni su situashon sosial.

Despues di Shon We Kroon su opinion, otronan a sigui i un tal Pat Riota (seudónimo) a saka un remitido: “Nos himno ta bieu; Kòrsou a kambia; nos mester un himno nobo.”
La Union mes ora a proponé un konkurso pa un himno di Kòrsou. I asina, un ola di teksto a drenta: Willem Kroon mes, Jozef S. Sint Jago, un tal ‘F’, un tal A.H. Veritas i tambe René F. Römer. Den 1937, René Römer a proponé un teksto tribí. E no ta sali alabando Hulanda; e no ta sigui e tradishon bieu.
E ta pidi kla kla: “Pa un dia nos por haña nos libertat.”Pa e tempu ei, esaki tabata hopi tribi, nos dignidat, outonomia i yudansa mutuo.

Desishon Final – 1978

Despues di debate, pro i kontra, i hopi aña di silensio, riba 26 di yüli 1978, Konseho Insular a tuma desishon, ku melodia di Frater Candidus i ku un teksto nobo ta bira Himno Nashonal di Kòrsou, e mesun ku nos ta kanta awe ku orguyo. Himno di Kòrsou no ta solamente palabra i nota. E ta un refleho di nos pueblo: su lucha, su amor.

E ta un rekuerdo ku nada ta bin fásil i ku tur kos ku nase for di lucha, ta pega mas fuerte den kurason.

Ora nos kanta:
“Himno di Kòrsou, himno di nos pueblo”, nos ta ripití bos di generashon ku a buska forma pa bisa: “Nos ta aki. Nos ta digno. Nos ta Kòrsou.”

(Fuente di kontenido: Pa Saka Kara – Historia di Literatura Papiamentu, tomo 1 i “Tempu di Chinchirinchi” – Bida i muzik den Otrobanda1900 – 1920 – H. Moen) 

 

 

6 Comments

  1. Tilly Pikerie

    Mi a lesa e artíkulo ku hopi interes. E ta laga un hende pensa riba kon hopi kos di nos pasado a desparse poko poko, no pasobra nan no tabata importante, sino pasobra progreso i modernisashon a bin ku otro prioridatnan. E historia di e kioskonan di músika na Kòrsou ta mustra kon kultura i bida sosial tabata hopi mas serka di pueblo. Hende tabata bin huntu, kana keiru, skucha músika i kompartí momentunan simpel pero yen di balor.

    Loke mi ta haña bunita den e artíkulo ta e nostalgia ku e autor ta transmití. No ta solamente historia; ta un sentimiento di pèrdida di un parti di nos identidad. Ora un lugá manera e kiosko di Awasá disparse, no ta solamente un struktura ku ta bai, pero tambe rekuerdonan,emoshon iparti di nos historia kolektivo.

    Na mesun tempu e artíkulo ta buta nos puntra nos mes: progreso ta bon, pero progreso pa yega unda? Si den e proseso nos laga atras kosnan ku ta duna alma na nos pueblo, nos mester pensa kon pa mantené e balornan kultural bibu.

    Mi ta kere ku e tipo di historia aki ta masha importante, pasobra e ta rekorda nos ku kultura no ta solamente den museo òf buki. Kultura ta den e lugánan kaminda pueblo tabata topa, kanta, baila i kompartí bida.

    Danki pa kompartí e rekuerdonan aki i pa laga nos reflekshona riba kiko nos ke konservá pa e generashonnan ku ta bin.

    Reply
  2. Iris Martina-Koeyers

    Tremendo topiko i tremendo komentario di sra. Pikerie tambe. Ta habri ns tur su bista pa balora ns historianan. Masha importante pa kada ves sa i pa Dokumenta nn tambe huntu ku algun di e komentarionan. Ns tur ta siña masha hopi kada ves di nobo. Masha Danki Percy.

    Reply
  3. Frans Heiligers

    Danki Percy. Pero e storia aki ta kontinuá? Ki papel Guillermo Rosario tabatin den e vershon mas resien di e himno. Of ta mi ta kibuká?

    Reply
  4. jeroen heuvel

    lan-TA nos bos, ban KAN-ta. Nos himno enérgiko ta uni tur siudadano di Kòrsou; pero di kon e klem-TOON ta robes den su, hiba kuenta, promé palabra.
    Mi ta proponé pa drech’é pa: ban LAN-ta pa nos KAN-ta, ku ta zona mes fuerte i mihó pa loke ta trata aksènt di intensidat.
    Frans, kontesta riba bo remarke: Na 1978 Gobièrnu a lanta un komishon ku a proponé e letranan ku nos
    ta usa te ku awor. E komishon a konsistí di Guillermo Rosario (†), Mae Henriquez (†), Enrique Muller (†) i Betty Doran (†). Frater Candidus Nouwens (†) huntu ku Errol “El Toro” Colina (†) a komponé e melodia ku ta kanta te ku awor. (fuente: https://gobiernu.cw/wp-content/uploads/2019/07/Buki_di_Bandera_A5_RAND__23_june_2.pdf)

    Reply
  5. Carlos Larmonie

    Un artikulo super interesante Percy. Tremendo!!!

    Reply

Leave a Reply to jeroen heuvel Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Komentario resien

Kategoria

Secret Link