“Leven van een doorsnee Curaçaoënaar vanaf zijn geboorte tot aan zijn 80ste jaar in een bonte mengeling van zang, dans en muziek. Een feest van licht en kleur dat u beslist moet gaan beleven”.
Esaki ta e anunsio publiká den 1968 (10 di sèptèmber) na apertura di Sentro Pro Arte. Ya den mi artíkulo Kòrsou su bida Musikal di 17 di ougùstùs 2024 mi a publiká e historia di kon kosnan tabata promé ku Sentro Pro Arte a habri. https://percypinedo.com/?s=korsou+su+bida+musikal
Den su buki “Honderd jaar muziekleven op Curaçao” Rudolf Boskaljon ta deskribí tur loke e sa di temporada 1850 pa 1955 i loke el a haña den Curaçaosche Courant. Esaki ta e promé buki tokante bida musikal na Kòrsou.
Den 1950 a funda C.C.C. (Cultureel Centrum Curaçao) Ku yegada di C.C.C. a instituí filmliga na Kòrsou, a sòru pa un biblioteka sientífiko, ku despues a pasa pa biblioteka na universidat i a lanta un skol di músika. Banda di esaki, C.C.C. tabata traha ku diferente instituto/fundashon i tabata produsí diferente eksposishon, pasa diferente pelíkula i tambe organisá teater, balèt. C.C.C. tabata enkargá tambe ku sine trùk (https://percypinedo.com/?s=sine+truk) i den kombinashon ku artistanan lokal i internashonal nan tabata organisá diferente presentashon.
Porfin a yega momento ku Kòrsou lo a haña su teatro nashonal ku lo a habri na 1967. Na okashon di e apertura lo a presentá Ilushon Di Anochi (tradusí pa Jules de Palm), basá riba e obra di Midsummer Night’s Dream di Shakespeare.
Sticusa e tempu ei a manda Henk van Ulsen Kòrsou pa dirigí e obra. Henk van Ulsen tabata asistí pa Nydia Ecury i Frank Davelaar i huntu nan a selektá e aktornan ku a presentá pa oudishon di e obra. Pa e ròl nan prinsipal nan a selektá Diana Lebacs i Laura Quast, George Benjamin Curiel, Gilbert Lamp, Ina Kwidama, Ruthilio Louisa i Clark de Windt. Dos siman promé ku estreno a tuma lugá den yanüari 1968 den Sentro Pro Arte a posponé e obra.
Aparentemente stulnan ku mester a yega pa e teater nobo, tabata robes i no tabata pas den Sentro Pro Arte i mester a manda e karga bèk Merka. Mirando ku Henk van Ulsen mester a bai bèk Hulanda i no tabatin otro lugá pa presentá e obra, a disidí di aktua den teatro den aire liber na Asiento. E presentashon akí tabata un éksito rotundo. Henk van Ulsen tabata konosí kaba ku e lugá akí, ya ku na 1964 el a presentá e obra De Wijze Kater na Asiento.
Pero aki problema no a kaba, pasobra awor a krea un otro problema, kiko lo presentá awor na apertura di Sentro Pro Arte. Bestür di nos teater nashonal a organisá un konkurso pa buska un nòmber adekuá pa e teatro nashonal i for di diferente kontribushon a skohe e nòmber Sentro Pro Arte.
Sticusa a presentá un plan, pa na apertura presentá un obra musikal, kaminda ta repasá bida musikal di Yu di Kòrsou, for di su nasementu te na edat di 80 aña.
A skohe Bill Smit, un empleado di Shell pa produsí e obra; Frank Davelaar i Norma Jesurun lo ta e kantantenan prinsipal. A skohe Richard Simon pa komponé letra i muzik pa e obra. Etzel Provence a komponé muzik pa bailenan. Frank Francisca a dirigí kor di mucha. Errol Colina a areglá muzik pa kombo. Dekòr tabata den man di Shon We van Meeteren, i Harry Godschalk a diseñá trahe. E teksto musikal entre e diferente aktanan tabata den man di Elis Juliana. Koreografia tabata den man di Bea Boutmy, Lucia Schnog, Poppy Koeiers i Ronny Sillie. Ced Ride tabata kantante solista. Asina e obra Esta riku nos bida ta a nase i a fungi komo obra di apertura di Sentro Pro Arte. Kasi 70 persona a traha den e obra akí.
Na 1968 C.C.C. ta organisá en kooperashon ku Sentro Pro Arte un festival di teatro. Mentira na Granèl di Carlo Goldoni, tradusí pa Nydia Ecury a forma parti di e festival. Tambe tabatin un konsierto di piano, un presentashon di Orfeon Crescendo ku direkshon di Frank Davelaar i e obra teatral De Vuurproef. Na 1968 Thalia a presentá nan obra Gai bieu ta traha sòpi stèrki. Por sierto e obra akí nan a ripití na 1994, na okashon di 50 aña di VGKS(Vereniging van Geemployeerden der Koninklijke Shell).
Pa djis menshoná bo algun aktuashon memorabel den Sentro Pro Arte: Eligio Melfor i su grupo, diferente grupo di balèt internashonal; Kamerconcert di Hulanda, Michael Ponti, Berlinski, Harold Martina, Orkesta Filarmóniko di Bogota, Orkesta di Lara, Budapest Chamber String Opera, balèt internashonal di Budapest i Afrika; diferente trio internashonal, konsiertonan di Oswin Behilia, Ced Ride, La Rondalla Venezolano, Irakere ku Chucho Valdez, konsiertonan di Gorsira, Edgar Palm, Johny Kleinmoedig, Livio Hermans i anochinan kultural di Cifa (Curacao International Festival of Arts) i hopi mas.
E lista di presentashon ta hopi largu, pero kada bes ku bo kòrda riba un artista, un grupo etcetera ku a presentá den Sentro Pro Arte, hopi bon rekuerdo ta bin dilanti.
Kosnan a bai di “Guatemala pa Guatapeor” pa Sentro Pro Arte, no tabatin bastante interes mas pa bishitá e teater; no tabatin bon komunikashon entre produktornan di di obra i Sentro Pro Arte. Diferente grupo teatral a stòp di eksistí. Sentro Pro Arte tabata resultá demasiado karu, ku tabata pone organisadónan buska otro lugá. Sentro Pro Arte mester a hisa preis di hür, pasobra loke ku nan tabata risibí di supsidio no tabata yega.
Den 1985 tabatin kandela den sala di mashin, èrko a daña i a usa kasi montante kompletu di supsidio pa drecha èrko. Kasi no tabatin bastante sèn pa paga personal.
Den 2000, pa motibu di áwaseru torensial, plafòn a basha abou. Despues tabata bodega ku a yena ku awa.
Tabatin hopi plan i te ainda tin diferente plan. Teatro luna Blou por tabata un alternativa, tabatin plan pa hasi algu riba Ref, na Marichi tabatin idea pa konstrukshon di un teatro nobo. Pero plan i mas plan. Miéntras tantu na 2001, Sentro Pro Arte a sera su porta i te awe e ruina tei pará.
E ruina tei pará, komo un rekuerdo silensioso di un promesa ku ainda no a bira realidat.
Sin un teatro nashonal, e isla ta pèrdè su lugá pa konta, kanta i ekspresá.

Percy masha danki pa komparti un bunita rekwerdo di nos Centro Pro Arte. I mesora tambe un tristesa. Ami a presenta den Centro Pro Arte den diferente obra di baile di Les Sylphides bou di Cocky van Oost, Ecole de Dans di Lucia Schnog, e obra Equus di Herman Broesterhuizen. kaviar of bonchi kòra di Thalia ku Fifi Rademaker, Esta un jaja, mi no ta korda nomber di e persona ku a dirigi e obra ey. Den e tempu ey Centro
Pro Atre tabata un presiosidat.
Algu tristu tambe pa menshona ta e kandela ku tabatin, si mi no ta herá, na 2006, durante di un welga. (Korigi mi si mi ta robes.)
Centro Pro Arte a bira un Centro di Arte ruiná!!! Un monumento di berguensa i falta flagrante di respèt pa no arte kultural!!! E uniko bon ku a sobra di dje ta…e dushi rekuerdonan!!!!
Danki pa kompartí e informashon. Hopi bunita rekuerdo! Ami ta korda kon e bistuario tabata ora di komedia: kabayero na bachi i damanan ku nan shimis nèchi i desente. Bo tbt sinti ku ba sali bai un lugá important. Danki Percy, rekuerdonan bunita pa mi di hopi aña pasá.
Sentro pro Arte tabata komo mucha un delisia ora di bishité ku tur su obranan teatral di e diferente bukinan i “artistanan” di afó ku tabata bin presentá na obra. Asina mi ta kòrda ku mi a bai wak tempu ku mi tabata na Margarethaschool “Alibaba en de veertig rovers”. Tabata algu ku a hasi hopi impreshon riba mi. Asina tabata tin mas obra teatral ku a bini Kòrsou i ku skolnan por a bishitá.
E tempu ei ora di bai tin ku bai di gala!
Último biaha ku mi a bai paden ta dia mi a risibí mi diploma di PSC na 1981.
Danki Percy, historia. Hopi aktividat a keda organisa den Sentro Pro Arte …
Muchu pa nenshona.
Ta na su luga pa mui pronto Sentro Pro Arte ta bek, ku lo karga dignamente e nòmber di Ced Ride.
Den Sentro Pro Arte tambe a tuma luga sertámen nan di Miss Curaçao organisa pa CYBECO.
Esta bunita diskripshon di nos Sentro Pro Artrle. Mas mihor bo no por a deskribié. Hopi Danki Pursey.Ta masha hopi bunita presentahon tbta tin ey. Damasnan bisti deftu. Tin bia na Maxi pa sierto presentashonnan. Por a pasa Eksamen di MAO ey tambe. Hermanito ku su PSH. Asta kasamentu ns a bai ey den. Sentro Pro Arte mester bini bek.
Haloaa bondia ruman.
Centro Pro Arte dushi rekuerdo.
Esun ku a butami bai bek ta e Cine Truk pabow di misa di Santa Rosa.
Kon nos ta bai ku nos karoshi tur na lus sende dor di bateria di flaslight.
Dushi tempu di infansia ku tambe a keda atras komo parti di nos historia.