“Luigi: E Pinedo ku a pinta Kòrsou”

Legado di Pinedo: Un Trilogia di Talento Kurasoleño

26 Jul, 2025

Luis Benjamin “Luigi” Pinedo a nase dia 23 di yüli 1926 den Otrobanda. Luigi tabata úniko yu di Luis Bernardo Pinedo i Remigia Rosaria “Mai Chaya” de Lannoy. Su bida tabata un kombinashon remarkabel di ingenieria, ingeniosidat, i amor profundo pa arte i su isla natal.

Luigi tabata un persona semper aktivo ku un mente inkieto. Komo mucha, ora lès no tabata interesante e tabata gusta pinta kara di su maestro, i komo straf mester a keda skol te lat. Tambe e tabata subi muraya di kas di su prima manera Spiderman, i tabata orguyoso ora el a traha su mes radio transistor, ku pa e tempu ei tabata un nobedat. Un biaha, ora sirko tabata riba Ref, el a logra konvensé personal di sirko ku e tabata huérfano sin kaminda pa keda ni manera pa biba. Su mama a busk’e tur kaminda, te ora un bisiña a bis’é ku Luigi tabata traha den sirko komo si fuera e tabata parti di e tim. Ora Luigi a haña sa ku e bisiña a reda riba dje, el a hinka un batata den mòfel di su outo.

Luigi a kuminsá su trayekto artístiko for di yòn, risibiendo su promé lèsnan di pintamentu na Sint Thomas College i Hendrikschool. Ku añanan, el a sigui vários kurso pa korespondensia na L.O.I. Leiden, Famous Artists School New York, i Kachina School of Art na Merka. Tambe el a sigui kursonan na Puerto Rico, Venezuela, México i Colombia. Un gran parti di su eksperensia a bin di e konosido pintor Giel Hageldoorn, kende a yud’é hopi den su desaroyo artístiko. Su talento pa pinta, probablemente, a bin di famia, ya ku su tata tabata platé i su mama kosturera, i dos di su tionan tabata pintor i músiko.

Despues di a pasa algun aña na Venezuela ku su tata i gradua komo elèktrishèn, Luigi a regresá Kòrsou i kasá ku Aura A. Tweeboom na 1951. Huntu nan a lanta dos yu muhé, Muriel (1952) i Karin (1954). Tambe Luigi a optené su sertifikado di trahadó di instrumènt na skol tékniko di Shell, kuminsando su karera komo trahadó di instrumènt sertifiká, pa despues, ku su background komo elèktrishèn, suich pa instalashon i mantenshon di left na Kòrsou i Aruba. El a traha pa Shell Curaçao, St. Elisabeth Hospital i Antem/Elga.

Na kuminsamentu di su karera, Luigi a ekspresá su mes pa medio di pinturanan figurativo, mustrando su amor pa beyesa i splendor di Kòrsou, pintando paisahe, naturalesa, i sentro di Willemstad. E tabatin hopi atmiradó pa su estilo romántiko, i su kuadronan di “Tafelberg” i palu di Flamboyan tabata hopi apresiá. Hopi di su obranan a ser reprodusí i publiká riba tarheta postal, patrosiná pa e empresario Abraham Salas kende tabatin Boekhandel Salas.

For di 1965, Luigi Pinedo a eksponé su obranan regularmente. Ademas di su propio kreashon, el a dediká su bida na siña hopi mucha i adulto arte di pintamentu. Durante ocho aña, el a duna lès na Kòrsou na ‘Instituto Venezolano para la Cultura y Cooperación’.

For di dékada ochenta, Luigi a ampliá su arte ku kuadro apstrakto, eksplorando mundu di kubismo i pintando payaso apstrakto ku tambe tabata hopi gustá. Apesar di e metamorfósis den su estilo, un faktor konstante den su kuadronan tabata su amor pa paisahe di su isla natal, reflehá den kolónan típiko.

Su baimentu ku penshun a habri oportunidat pa kumpli ku un di su soñonan: organisá eksibishon pa su arte. El a tene dos eksibishon asina: “Clowns” na Maduro Plaza na 1992, i “Metamorphosis” na Huize Halman na Otrobanda na 1999. Un detaye importante ta ku 90% di su kuadronan tabata riba pedido, miéntras e 10% sobra tabata repartí igualmente entre trabou di karidat i “barter deal”; p’esei, kliente ku tabata drenta su tayer nunka lo a topa ku un piesa di arte kla pa kumpra.

Luigi Pinedo a risibí Medaya di Oro na 1982. Su lista di eksposishon ta largu, inkluyendo presentashon na Caracas, Venezuela (1965, 1966), Amsterdam, Hulanda (1968), Museum Rijswijk, Hulanda (1969), i Museo di Kòrsou (1969). Tambe el a eksponé na Puerto Rico (1980) i vários lugá na Kòrsou, inkluyendo Curaçao Seaquarium (1989), International Trade Center (1991), Maduro Plaza (1992), Gallery ’86 (1997), i Sentro di Bario Otrobanda (1999).

Pa su kontribushon artístiko na Kòrsou, su abitantenan i trabou di karidat, Luigi a ser dekorá pa Su Mahestat Reina di Hulanda dia 8 di aprel 1982 ku título di Orde Van Oranje-Nassau in Goud”.

Pa konmemorá di 10 aniversario di su fayesimentu, a instalá un mosaiko ku potrèt di Luigi na skina di Sebastopolstraat i Breedestraat na Otrobanda dia 28 di mart 2017. E lo keda semper rekordá pa su simplesa.

Elis Juliana, un di e amigunan di Luigi i kolega artista, a dediká e siguiente poemanan na Luigi: “Hopi aña pasá” i “Bonochi ruman!”.

Hopi aña pasá
nos tabata kombersá
i bo a sigurámi
ku promé ku solo baha
lo bo pinta un La Birgui
nigrita di bo pueblo
ku dos flèktu di banana
ku un yuchi krioyo
kargá na su sei.

 

Bonochi ruman!
Djamanta no ke tende
ku ta di karbonstein
el a originá.

Luigi Pinedo a fayesé dia 28 di mart 2007 na Otrobanda. Su legado artístiko lo keda biba pa semper den kurason di Kòrsou.

Loading comments...

Komentario resien

Kategoria