“Vota ta un derechi fundamental i un deber mashá importante den nos komunidat.” (Oscar Auliq-Ice)
Vi Coco ta konta den su buki ‘Kosnan di Bida 2’ kon tempu e tabata riba lista, ku tur hende ku konosé tabata bisé ku nan ta bai vota pe. E tabata kòrda tur ku a bisé asina. Promé ku elekshon el a konta tur su votonan ku e mester a haña i a yega na un kantidat di 2156. Anochi el a drumi lanta siguiente dia i tende ku su partido no a saka ningun hende i despues di dos dia e ta lesa den korant ku el a haña 39 voto so. El a keda straño pasobra tur hende a pasa bisé, ku nan lo a vota pe. Ta despues el a komprondé, ku “hende ku no tin nada di duna, no tin nada di haña”.
E aña akí ta di 77 aña di derechi di voto general, ku ta un akontesimentu ku meresé mas atenshon. Tantu Dòktor komo Damanan di Djárason tabata instrumental den realisashon di derechi di voto general. Den e artíkulo: https://alexdavidrosaria.wordpress.com/2022/03/09/e-prome-kiesreglement-85-ana-pasa/
Alex Rosaria ta skirbi: “Hende hòmber i muhé por a pone nan mes komo kandidato pa bira miembro di Staten, pero ta hende hòmber so por a vota.” Hende hòmber por a vota, pero tabatin hopi kondishon( lesa artíkulo di Alex Rosaria). Esaki tabata promé ku derechi di voto general.
Kambio Grandi
Na 1948 a introdusí derechi di voto general pa hòmber i muhé, i tabata pa promé biaha ku tur hende hòmber i muhé riba 23 aña, di nashonalidat hulandes por a bai vota, sin ningun eksigensia di entrada òf nivel di skol. Esaki tabata momentu tambe, ku Dòktor tabata bai den pueblo, tabata bishitá kasnan di hende pa papia ku nan i pa duna splikashon kiko ta nifiká elekshon. Esta derechi i responsabilidat, mará na e hende su voto. Ku esaki a bin un era nobo den bida polítika di Antia.
Damanan di Djárason
Aparte di Doktor da Costa Gomez, ku sin duda ta konsiderá komo e gran luchadó pa emansipashon polítiko di pueblo, mester rekonosé tambe e gran trabou ku e grupo di hende muhé den Komité di Pueblo ku despues a bira Partido Nashonal a hasi den e lucha pa logra derechi di voto general. E grupo akí, ku a yama nan mes Damanan di Djárason tabata duna informashon balioso tokante voto i demokrasia. Sra. Adèle Rigaud (1924-1967) ku no tabata miembro di Komité di Pueblo, PNP òf Damanan di Djárason tabata e gran luchadó pa derechi di voto pa hende muhé. Rigaud a start kolektá firma pa derechi di voto pa hende muhé i despues Damanan di Djárason a sostené e lucha. Den apénas 4 dia nan haña 1013 firma ku nan a manda pa minister Presidènt Hulandes ku e petishon pa derechi di voto aktivo pa hende muhé .

Adèle Rigaud
E promé elekshon a base di derechi di voto general a tumá lugá 17 di mart 1949, ku tabata e di 4 elekshon pa Staten di Antia. I klaro por a nota un oumento di esnan ku por a vota. Segun prensa e tempu ei tabatin mashá alegria, fiesta, òptògt. For di e tempu ei, nos elekshon tabata algu hopi folklóriko. Mi no sa ku e alegria tabata pasobra nos a haña derechi di voto general, òf ta nesesidat di un aktividat nos tabatin mester pa organisá un fiesta, un ambiente festivo.
Komo hóben den bario di Mundu Nobo, mi ta kòrda votamentu na Mgr. Niewindt College, Coromoto College i St. Elisabethschool. Nos tabata mas interesá den flanèl i bisti pèchi di partido i kore nos baiskel bai bin entre e urnanan. E tempu ei tabata mashá dushi mes i mi ta kòrda kla kla e pleita- i zundramentu ku tabatin, prinsipalmente entre simpatisantenan di Partido Demokrat i Partido Nashonal.
Gana anochi, pèrdè mainta.
Pero bèk pa 1949. Na Kòrsou, PNP ta saka 4 asiento i DP ta haña 3 asiento i KVP a haña 1 asiento pa Staten. Despues di hopi trabou Nashonal ta logra forma gobièrnu huntu ku algun partido di otro islanan, pero e gobièrnu ta dura apénas algun luna. Na 1950 pueblo ta bolbe bai urna i Partido Nashonal ta bolbe gana, pero ku un márgen mas chikí ku na 1949. E gabinete tabata liderá pa PNP
Den e siguiente elekshon di 1954 Partido Nashonal ta bolbe gana, pero mester mira kon DP ta forma gobièrnu ku Partido Patriótiko (PPA) di Aruba, UNI di Boneiru i COP di Kòrsou. Na 1958 i 1962 tambe Partido Nashonal ta gana anochi pero pèrdè mainta ku Partido Demokrat i su amigunan.
Awor ku nos tin mas ku 75 aña ku derechi di voto, e pregunta ta si nos ta mira e balor di e derechi akí. Kere mi ku hopi di nos no ta konsiente di importansia di derechi di voto. Nos no ta na altura di e lucha ku mester a hiba pa yega kaminda nos ta awe. Tristu pa menshoná kon nos mester a sinta mira Sürnam vota na 1865 i tende kon Hulanda a bisa ku nos di Antia no tabata sufisientemente madurá. I manera mi a skirbi aki riba, nos no ta duna importansia na e lucha di Dòktor ni di Adèle Rigaud i Damanan di Djárason.
Mester apuntá tambe, ku élite lokal, protestant i hudiu i tambe élite katóliko no tabata kere den madures polítiko di pueblo. Partidonan Curacaosche Rooms Katholieke Partij (CRKP), DP i KVP i espesialmente Dòktor Da Costa Gomez, Adèle Rigaud i Damanan di Djárason a hiba un lucha tenas pa finalmente na 1948 por a introdusí derechi di voto general.
Nos mester realisá ku nos pueblo no ta konsiente di e balor di derechi di voto general. I p’esei no ta duna balor na esnan ku a lucha pa e derechi akí. Nos mester duna muchu mas (in)formashon históriko pa nos por apresiá nos situashon aktual.
Danki pa bo tremendo aporte di sigi Eduka ns Percy. Kada Voto i un Elekshon ta di masha importansia. Mester tin un Partido ku ta menos malu ku un hende por Vota pe. Pues tur hende bai Vota.
Keda eduká nos, danki.
Anto tin hendenan,por cierto sumamente ignorante pami no bisa bóbó,ku ta bisa ku nan no ta bai vota.Inkreíbel,pero berdad! Ki dia nan wowonan lo habri mi no sa!
Danki Percy!
Atrobe ma gosa pa por a siña tokante nos derechi fundamental! Bon trabou.
Masha masha danki Percy.
E storianan aki mester keda ser ripití. E rasa humano tin e trndensia si hasi su horizonte tur dia mas kòrtiko, si no tin un masa krítiko ku ta keda dokumenté
– unda nos tabata ta;
– unda nos ta i hopi importante,
– unda nos tin di bai komo kolektividat.
Historia konosí. Danki pa refreska nos memoria
Esey por bisa ta un lucha
MI TA BOLBE BAI LESE
Percy, saludo.
Hopi interesante!